Category: Amakuru

  • Perezida Donald Trump na Perezida Volodymyr Zelenskiy Bahuriye mu Nama ya NATO i La Haye

    Perezida Donald Trump na Perezida Volodymyr Zelenskiy Bahuriye mu Nama ya NATO i La Haye

    Uyu munsi tariki 25 Kamena 2025 – i La Haye mu Buholandi, Perezida wa Leta Zunze Ubumwe za Amerika, Donald J. Trump, hamwe na Perezida wa Ukraine, Volodymyr Zelenskiy, bahuriye ku ruhande rw’inama ya NATO ibera i La Haye, mu Buholandi.

    Iyi nama, ibaye mu bihe bikomeye by’intambara hagati ya Ukraine na Russia, yahuriyemo abayobozi bakuru b’ibihugu binyamuryango bya NATO, baganira ku kibazo cy’umutekano w’u Burayi n’ahandi ku isi.

    May be an image of 7 people, the Oval Office and text that says 'The Hagua La Haye NATO OTAN OTA'

    Nubwo ibiganiro byabo byabereye mu buryo bw’ibanga, amakuru yemeza ko bagarutse cyane ku ngingo zikurikira:

    • Ubufasha bwa gisirikare: Ukraine ikomeje gusaba Amerika n’ibihugu bya NATO kongera ubufasha mu ntwaro no mu bikoresho byo kwirwanaho.
    • Ibihano kuri Russia: Baganiye ku gukomeza cyangwa kongera ibihano ku Burusiya kugira ngo buhagarike ibikorwa by’intambara.
    • Umutekano w’akarere: Perezida Trump yasubiyemo ko Amerika izakomeza gushyigikira umutekano w’akarere, ariko yongeraho ko “ibihugu bya NATO bigomba kwiyongera mu musanzu wo kwirwanaho.”

    Trump, ugarutse ku ruhando mpuzamahanga cyane ko ari mu gihe cy’ubukangurambaga bwo kwiyamamariza kongera kuba Perezida wa Amerika, yavuze ko yemera ko Ukraine ifite uburenganzira bwo kwirwanaho, ariko anashimangira ko Amerika idashobora gukora ibirenze ubushobozi bwayo bw’ubukungu.

    May be an image of 3 people, the Oval Office and text that says 'The Hague La Haye 24-25VI20 2025 Summit Sommet Som et Summit|Somme NATO OTAN'

    Ibi byongeye gukurura impaka mu muryango wa NATO, aho ibihugu bimwe byifuza ko Amerika ikomeza kuba ku isonga mu gufasha Ukraine.

    Ku ruhande rwe, Perezida Zelenskiy yasabye ko inkunga y’ubufasha bwa gisirikare n’inkunga y’ubukungu byakwihutishwa, kugira ngo Ukraine ikomeze kwirinda ibitero bya Russia bikomeje kwiyongera mu burasirazuba bw’igihugu cye.

    Yagize ati:

    “Ukraine iracyari ku rugamba. Dukomeje guharanira ubusugire bwacu no kurengera abaturage bacu. Dukeneye inkunga yihuse kandi idashidikanywaho.”

    Iyi nama hagati ya Trump na Zelenskiy ni igice kimwe mu biganiro bikomeye birimo kubera i La Haye, aho ibihugu bya NATO biri kugena icyerekezo cy’igihe kirekire ku mutekano wa Ukraine n’akarere kose k’u Burayi.

    Amaso y’isi yose ahanzwe ku icyemezo cya nyuma cya NATO ku bijyanye n’uburyo izakomeza gufasha Ukraine, ndetse n’uburyo izitwara mu mubano wayo na Russia.

  • Donald Trump yatangaje ko Amerika izahura na Iran “mu cyumweru gitaha

    Donald Trump yatangaje ko Amerika izahura na Iran “mu cyumweru gitaha

    Perezida wa Leta Zunze Ubumwe za Amerika, Donald J. Trump, yatangaje ko Amerika n’Iran bazahura “mu cyumweru gitaha”, mu gihe akomeje gushimangira ko ibitero biherutse byagabwe kuri Iran byangije ibikorwa byayo bya nikleyeri ku buryo bukomeye.

    Trump yavuze ibi mu kiganiro n’abanyamakuru, aho yakomeje kugaragaza ko ibikorwa bya gisirikare byakozwe ku butaka bwa Iran byari ngombwa kubyangiza kandi byatanze umusaruro ukomeye.

    Mu minsi yashize, Amerika hamwe na Israel bagabye ibitero bikomeye kuri sites za Iran, byibasiye ahanini ahakorerwa ibikorwa bya nikleyeri, birimo n’uruganda rwa Fordow, ruzwiho kuba rucungiwe umutekano ku rwego rwo hejuru.

    All Eyes Turn to Trump's Fragile Israel-Iran Ceasefire | Council on Foreign Relations

    Iran n’abafatanyabikorwa bayo nka Russia na China bamaganye ibyo bitero, bavuga ko ari ubushotoranyi bw’amahanga kandi ko bitazabuza Iran gukomeza gahunda yayo.

    Mu magambo akakaye, Trump yagize ati:

    “Ibitero twagabye byakozwe neza kandi byatanze umusaruro. Sites nyinshi za Iran zarasenyutse. Iki ni igikorwa cyari gikenewe kugira ngo Isi ibe ahantu hatarangwamo iterabwoba ry’intwaro za kirimbuzi.”

    Trump ntiyasobanuye byinshi ku bijyanye n’iyo “nteraniro” cyangwa “inshuro bazahurira” na Iran mu cyumweru gitaha, ariko abasesenguzi bavuga ko bishobora gusobanura ikindi gikorwa cya gisirikare cyangwa ibiganiro ku rwego rw’ibanga.

    Abandi bavuga ko ari uburyo bwa Trump bwo gukomeza gutera igitutu Iran no kugaragaza ko Amerika iri maso, cyane ko ari mu gihe cy’ubukangurambaga bwo kwiyamamariza kongera kuba Perezida mu matora yo muri 2026.

    Ku ruhande rwa Iran, kugeza ubu nta tangazo rihamye ryasohotse rihamya cyangwa rihakana ibyatangajwe na Trump. Ariko ibinyamakuru bya Leta ya Iran bikomeje kwandika ko ibyangijwe ku bikorwa bya nikleyeri bidakanganye, ndetse ko Iran izakomeza kurengera ubusugire bwayo.

    Hear Iranian foreign minister respond to US strikes on Iran

    Ibi bitangazwa na Trump bikomeje kongera umwuka mubi mu karere k’Uburasirazuba bwo Hagati, aho abasesenguzi bavuga ko “impinduka zikomeye zishobora kuba ziri imbere.”

    Nubwo Amerika ivuga ko ibikorwa byayo bigamije gukumira Iran kugera ku ntwaro za kirimbuzi, impungenge ni uko ibi bishobora gutuma Iran nayo yiyongerera ubushake bwo kwihorera, cyangwa ikihutisha gahunda yayo ya nikleyeri.

  • Perezida Kagame yakiriye Dr. Akinwumi Adesina, Perezida usoje manda wa Banki Nyafurika Itsura Amajyambere

    Perezida Kagame yakiriye Dr. Akinwumi Adesina, Perezida usoje manda wa Banki Nyafurika Itsura Amajyambere

    Kuri iki gicamunsi, Muri Village Urugwiro, Perezida wa Repubulika y’u Rwanda, Paul Kagame, yakiriye Dr. Akinwumi Adesina, Perezida usoje manda wa Banki Nyafurika Itsura Amajyambere (African Development Bank Group), uri mu Rwanda aho yitabiriye Inama ya 28 y’Ihuriro Mpuzamahanga ryiga ku Isesengura ry’Ubukungu ku Isi (28th Annual Conference on Global Economic Analysis).

    Ibi biganiro byabaye mu gihe Dr. Adesina asoje imyaka myinshi ayobora AfDB, imyaka iranzwe n’ubufatanye bwimbitse hagati y’u Rwanda n’iyo banki mpuzamahanga.

    Ubufatanye bwubakiye ku iterambere ry’u Rwanda, bwabaye intangarugero mu bikorwa byinshi by’ubukungu.

    Imishinga y’ingenzi yashyigikiwe na AfDB, harimo ibijyanye n’imiyoborere y’ubukungu, ubuhinzi, imiyoboro y’amashanyarazi, imihanda, ndetse n’iterambere ry’ingando.

    May be an image of 2 people and dais

    Uburyo bwo gukomeza imikoranire y’igihe kirekire, nubwo Adesina arimo gusoza manda ye, hashingiwe ku byo yagejejeho mu myaka amaze ayobora iyi banki.

    Mu myaka Dr. Adesina amaze ayobora AfDB, iyi banki yagiye igira uruhare rukomeye mu guteza imbere:

    • Imishinga y’ibikorwaremezo: nk’iy’imihanda, ingufu, n’ibindi bikorwa remezo by’ubukungu.
    • Ubuhinzi: binyuze muri gahunda zo kongera umusaruro, gushyigikira abahinzi bato, no guteza imbere urwego rw’ibiribwa.
    • Imari n’ishoramari: by’umwihariko mu gufasha Leta y’u Rwanda kubona inguzanyo z’igihe kirekire zifite inyungu nto.

    Perezida Kagame yashimye uruhare Dr. Adesina yagize mu kongerera u Rwanda ubushobozi bwo guteza imbere ubukungu, ndetse anagaragaza ko AfDB yabaye umufatanyabikorwa wizewe mu rugendo rwo kwihutisha iterambere.

    May be an image of 5 people, dais and text

    Ku ruhande rwe, Dr. Adesina nawe yashimye imbaraga u Rwanda rwashyize mu guhindura ubukungu bwarwo, aragaragaza ko ibyo yagezeho nk’umuyobozi wa AfDB byashobokaga kubera ubufatanye n’ibihugu nka Rwanda byagaragaje ubushake bwo kwihutisha impinduka.

  • Perezida Kagame yakiriye Obasanjo muri Vilage Urugwiro, Bagirana Ikiganiro ku Mutekano n’Imibanire y’Umugabane

    Perezida Kagame yakiriye Obasanjo muri Vilage Urugwiro, Bagirana Ikiganiro ku Mutekano n’Imibanire y’Umugabane

    Kuri iki gicamunsi, kuri Village Urugwiro, Perezida wa Repubulika y’u Rwanda, Paul Kagame, yakiriye Olusegun Obasanjo, wahoze ari Perezida wa Nigeria, mu biganiro byagutse byibanze ku bibazo bikomeye by’akarere, umugabane wa Afurika ndetse no ku rwego mpuzamahanga.

    Ibi biganiro byahuje aba bayobozi bombi byaranzwe no gusangira ibitekerezo byimbitse ku cyerekezo cy’ubufatanye, amahoro arambye n’iterambere rusange.

    Mu biganiro byabo, Perezida Kagame na Obasanjo bagarutse ku:

    Imiterere y’umutekano mu karere k’Afurika y’Iburasirazuba, n’uburyo bwo kugera ku mahoro arambye;

    Ibibazo byugarije umugabane birimo iterabwoba, ihindagurika ry’ikirere, n’uruhare rw’Afurika mu gukemura ibibazo mpuzamahanga;

    Uburyo bwo kongera ubufatanye hagati y’ibihugu bya Afurika, haba mu rwego rwa dipolomasi, ubukungu no mu kubaka ubushobozi bw’akarere.

    May be an image of 2 people, dais and text

    Perezida Kagame na Obasanjo basangiye ibitekerezo ku ngamba zafatwa kugira ngo Afurika ikomeze kuba umugabane wifitiye icyizere, uharanira amahoro, ubutabera n’imikoranire myiza hagati y’ibihugu.

    Bagarutse kandi ku kamaro ko kugira ubuyobozi bufite icyerekezo, bushyira imbere inyungu z’abaturage, kandi bwubakiye ku bufatanye no kwigira nk’Afurika.

    General Olusegun Obasanjo, usanzwe ari umwe mu banyapolitiki b’imena muri Afurika, akomeje kugira uruhare mu biganiro n’ubuhuza mu bibazo bitandukanye ku mugabane. U Rwanda na Nigeria bifitanye amateka y’ubufatanye n’ubwubahane, by’umwihariko mu bijyanye n’amahoro, ubukungu n’imiyoborere.

  • Bill Gates Avuga ko Steve Jobs Yamugiriye Inama Idasanzwe: “Wari Ukeneye Gufata Acid ngo Ibicuruzwa bya Microsoft Biboneke Neza”

    Bill Gates Avuga ko Steve Jobs Yamugiriye Inama Idasanzwe: “Wari Ukeneye Gufata Acid ngo Ibicuruzwa bya Microsoft Biboneke Neza”

     

    Mu kiganiro aherutse kugirana n’abanyamakuru, Bill Gates, washinze Microsoft, yatangaje ibintu bitangaje yigeze kubwirwa na Steve Jobs, washinze Apple. Mu mvugo irimo urwenya n’ubwenge busanzwe bwarangaga Steve Jobs, ngo yamugiriye inama igira iti:

    “Wari ukeneye gufata acid (LSD) kugira ngo ibicuruzwa byawe bya Microsoft bibe bifite isura nziza.”

    Iri jambo, ryavuzwe nk’ikinamico ariko rifite ishingiro mu mwihariko w’ibitekerezo bya Steve Jobs ku buhanga bw’udushya (creativity) n’imikoreshereze y’ubwonko bushishikajwe no guhanga ibintu bidasanzwe.

    Iri jambo acid rikoreshwa nk’izina rusange rya LSD (Lysergic acid diethylamide), ikinyabutabire kizwiho gutera ibitekerezo bitangaje no guhinduza imitekerereze. Nubwo ikoreshwa ryacyo ritemewe, Steve Jobs ubwe yemeye ko yigeze kuyikoresha akiri muto, kandi ko ryamufashije kureba isi n’ubuhanga bwo guhanga ibintu mu buryo budasanzwe.

    “Ukoresheje LSD ni kimwe mu bintu 2-3 by’ingenzi cyane nabonye mu buzima.”

    Ibi bishobora gusobanura impamvu Apple yagiye ishyira imbere design nziza, simplicity, n’imikoreshereze yoroshye, ugereranyije n’ibicuruzwa bya Microsoft byashinjwaga kenshi kugaragara nk’ibikomeye no kutagira ubwiza bw’umwimerere.

    Bill Gates na Steve Jobs, nubwo bose bari abanyabwenge b’intangarugero, bagiye batandukana cyane mu bitekerezo. Gates yari uwumvise science na business mu buryo bw’umutuzo, atajya ajya mu bintu bya “intuitif” nk’uwari Jobs. Ibi nibyo byatumye, nubwo Microsoft yayoboye ku rwego mpuzamahanga, Apple yaje kwigaragaza nk’ikirango cy’ubwiza, umwimerere n’ubuhanga.

    Nubwo ibyo Jobs yavuze bifite isura y’urwenya, birerekana uburyo yatekerezaga mu buryo budasanzwe. Yizeraga ko guhanga ibintu bihambaye bisaba kureba kure, kujya aho abandi batabona, ndetse rimwe na rimwe no kurenga ku bisanzwe byemewe.

    Iri jambo kuri Gates ntabwo ari iryo kumusuzugura, ahubwo ni ukumwereka ko hari ibindi byiyumvo bishobora gushimangira guhanga, bitari gusa tekinike n’imibare.

  • Kremlin Iraburira Isi: “Hari Ibihugu Byiteguye Guha Iran Intwaro za Kirimbuzi, Intambwe Ikomeye y’Intambara Yatangiye”

    Kremlin Iraburira Isi: “Hari Ibihugu Byiteguye Guha Iran Intwaro za Kirimbuzi, Intambwe Ikomeye y’Intambara Yatangiye”

    Moscow, ku Cyumweru – Mu gihe Isi ikomeje kureba uko ibintu bihinduka ku muvuduko udasanzwe hagati ya Leta Zunze Ubumwe za Amerika na Iran, u Burusiya bwatangaje ku mugaragaro ko hari ibihugu “byiteguye guha Iran intwaro za kirimbuzi”, ibintu byakuruye impaka ndende ku rwego mpuzamahanga.

    Aya magambo yatangajwe na Dmitry Medvedev, visi perezida w’inama y’umutekano y’u Burusiya (Security Council), anazwi cyane nk’uwahoze ari Perezida w’igihugu. Ibi yabivuze nyuma y’ibitero bya Amerika byagabwe ku wa Gatandatu kuri sites za kirimbuzi za Iran, harimo uruganda rwa Fordow, ruzwiho kuba rucungiwe umutekano ukomeye.

    Nk’uko Medvedev yabivuze, ibitero bya Amerika ni bwo bwa mbere byakoresheje igisasu cya GBU-57 “bunker-buster”, gikoreshwa mu kurimbura ibirindiro biri mu butaka bwimbitse. Icyo gisasu, gifite uburemere bwa toni 15, cyagabwe ku ruganda rwa Fordow n’ahandi hashinjwa gukorerwa ubushakashatsi bujyanye n’ubwubatsi bw’intwaro za kirimbuzi.

    Nubwo Amerika yavuze ko yifuzaga “gusenya ibikorwa bihungabanya amahoro”, Medvedev yavuze ko ibyangiritse ari bike cyane, ndetse ko Iran igifite ubushobozi bwo gukomeza gahunda yayo ya kirimbuzi.

    Ubutumwa bwa Medvedev: “Nta kizabuza Iran kubona intwaro za kirimbuzi”
    Mu magambo akakaye, Medvedev yatangaje ati:

    “Ibi bitero bya Amerika ntibizabuza Iran, inshuti yacu y’igihe kirekire, gukomeza inzira yihitiyemo. Kandi ndavuga mu buryo bweruye ko hari ibihugu byiteguye kuyifasha kubona intwaro za kirimbuzi.”

    Nta gihugu na kimwe yigeze avuga izina, ariko ibitekerezo nk’ibi byamaganwe n’ibihugu bikomeye byo mu Burayi bivuga ko byongera ubushyamirane kandi bishobora gutera intambara ndende y’akarere cyangwa isi yose.

    Nka kimwe mu bihugu bikomeye bifitanye ubucuti n’u Burusiya na Iran, China nayo yasohoye itangazo rikomeye rishinja Amerika “gukoresha imbaraga z’igisirikare mu buryo butari bwo”, kandi “gusenya amahirwe y’ibiganiro by’amahoro.”

    Itangazo ryasinywe na Minisiteri y’Ububanyi n’Amahanga ya China rivuga ko:

    “Gukoresha ibisasu binini ku bikorwa bya Iran bitari byemejwe ko ari intwaro, birashyira akarere mu kaga gakomeye. Amerika igomba guhagarika ibikorwa byo gushora abandi mu ntambara.”

    Ese isi iragana he?
    Kuba u Burusiya butangaje ko hari ibihugu byiteguye gufasha Iran kubona intwaro za kirimbuzi, ni ikintu gikomeye mu mateka ya dipolomasi y’isi. Benshi babifata nk’ikimenyetso cy’uko intambara ishingiye ku mbaraga za kirimbuzi ishobora gusatira, igihe ibihugu bikomeye bikomeje kutumva rumwe.

  • Ayatollah Khamenei Yatangaje Abamusimbura mu Gihe Yakwicwa.

    Ayatollah Khamenei Yatangaje Abamusimbura mu Gihe Yakwicwa.

    Umuyobozi w’ikirenga wa Iran, Ayatollah Ali Khamenei, yatangaje amazina y’abantu batatu bo mu rwego rwo hejuru rw’abihaye Imana (clerics) bashobora kuzamusimbura mu gihe yaba yishwe cyangwa aguye mu gitero, nk’uko byatangajwe n’ikinyamakuru The New York Times, gisubiramo amakuru cyahawe n’abayobozi batatu bo muri Iran bazi neza imigambi y’igihe cy’intambara yihariye Khamenei yateganyije.

    Aya makuru, atangajwe cyane ku bijyanye n’umutekano n’imiyoborere ya Iran, yerekana ko Khamenei asigaye aba mu buhungiro bwihariye bwo munsi y’ubutaka (bunker), aho abifashijwemo n’inzego z’umutekano zo hejuru yamaze gutegeka ko hafungwa burundu imiyoboro yose y’ikoranabuhanga iri hafi ye, mu rwego rwo kugabanya amahirwe y’uko aho aherereye hashobora kumenyekana n’abamurwanya.

    Ibi bikorwa birerekana uburyo ubuyobozi bwa Iran buri gukaza umurego mu kwirinda ibishobora gutungurana, cyane cyane mu bihe bitarimo umutekano usesuye nk’uko bigaragara mu Burasirazuba bwo Hagati. Khamenei, w’imyaka 85, asanzwe ari ku isonga ry’ubutegetsi bwa Iran kuva mu 1989, ndetse akunze kugirwa ibanga ku bijyanye n’ubuzima bwe n’imyanzuro ikomeye afata.

    Nk’uko NYT ibitangaza, icyemezo cyo gutoranya abantu bashobora kumusimbura cyafashwe mu ibanga rikomeye, ariko kigamije gutegura neza ejo hazaza h’igihugu mu gihe cy’amage, harimo n’ibitero bishobora guturuka hanze cyangwa iby’intambara z’imbere mu gihugu.

    Nubwo amazina y’abihaye Imana batatu batoranyijwe atatangajwe ku mugaragaro, inkuru ivuga ko Mojtaba Khamenei, umuhungu wa Ayatollah Khamenei, ndetse afitanye ubusabane bwa hafi n’inzego z’igisirikare cya Islamic Revolutionary Guards Corps (IRGC), ataza ku rutonde rw’abashobora gusimbura se. Uyu yari amaze igihe yibazwaho nk’umwe mu bashobora kuzamurwa ku rwego rw’ubuyobozi bw’ikirenga, ariko ntiyashyizwe ku rutonde, nk’uko abategetsi babitangaje.

    Uwitwaga ko afite amahirwe menshi yo kuzaba umusimbura, Ibrahim Raisi, wahoze ari Perezida wa Iran w’uruhande rw’abarwanashyaka (conservateur), yitabye Imana mu mpanuka y’indege muri 2024, ibintu byafashwe nk’icyuho gikomeye mu bayobozi bashoboraga gufata inshingano z’ubuyobozi bw’igihugu.

    Raisi, wakunze kurangwa n’imvugo ikomeye n’ubudahemuka kuri Khamenei, yari aherutse kuvugwa cyane mu bikorwa bya dipolomasi n’ubucuruzi hamwe n’ibihugu bikomeye by’Aziya, birimo Uburusiya n’u Bushinwa. Urupfu rwe rwagize ingaruka zikomeye ku rugamba rwa Iran rwo gutegura ihinduramatwara ry’ubuyobozi ridasize igihombo cy’icyuho cya politiki.

    Abasesenguzi bavuga ko ibi byemezo bigaragaza uburyo ubutegetsi bwa Iran bukomeje gutekereza ku muco wo kwigira no kwihagararaho mu buryo bwihariye, ariko nanone bigaragaza icyifuzo cyo gukumira impinduka zishobora gutungurana. Kuba umuyobozi w’igihugu atangiye gutegura abasimbura be mu ibanga kandi yikoma ikoranabuhanga ryo hanze, ni ikimenyetso cy’uko Iran ikomeje gutinya ibitero by’ubutasi ndetse n’intambara ishingiye ku makimbirane mpuzamahanga.

  • Impungenge mu Karere ka Aziya: Indege za B-2 z’u Amerika Zerekeje mu Nyanja y’u Buhinde.

    Impungenge mu Karere ka Aziya: Indege za B-2 z’u Amerika Zerekeje mu Nyanja y’u Buhinde.

    Ku wa Gatandatu, indege za gisirikare za Leta Zunze Ubumwe za Amerika zo mu bwoko bwa B-2 Spirit bombers zatangiriye urugendo zivuye ku birindiro bitandukanye muri Amerika, zijya ku birindiro byo mu gace ka Pacific, hafi y’Inyanja y’u Buhinde. Ibi bibaye mu gihe Perezida Donald Trump akomeje gutekereza ku buryo ashobora kugaba igitero kuri Iran, ibintu bikomeje gutera impaka no kwibazwaho ku rwego mpuzamahanga.

    Indege za B-2 Spirit zizwiho kuba ari zimwe mu ndege z’intambara za gisirikare za Amerika zifite ubushobozi bwo gutwara ibisasu bikomeye, harimo n’ibitwaro bya kirimbuzi (nucléaires).

    The Northrop B-2 Spirit - Warfare History Network

    Zishobora gukora ingendo ndende ku buryo zitagombera guhagarara mu nzira, ndetse zikagenda mu buryo butagaragara ku binyabiziga bya radar. Kuba izo ndege zerekeje mu Nyanja y’u Buhinde ni igikorwa cyiswe “rotation isanzwe” n’inzego z’umutekano za Amerika, ariko bivuze byinshi mu rwego rw’impinduka z’ubutasi n’umutekano.

    Nubwo Leta Zunze Ubumwe za Amerika zivuga ko aya ari amahugurwa asanzwe ya gisirikare, abasesenguzi ba politiki mpuzamahanga bavuga ko ibi bikorwa bijyanye n’ibihe bikomeye by’umutekano biri hagati ya Iran n’umufatanyabikorwa ukomeye wa Amerika mu Burasirazuba bwo Hagati, ari we Israel.

    Iranians hold talks with Europeans and U.N. Security Council : NPR

    Muri iyi minsi, Iran yakomeje kurangwa n’imvugo zikaze ndetse n’ibikorwa bikanganye bijyanye no kwihimura ku byabaye muri Gaza no ku bafatanyabikorwa ba Israel mu karere. By’umwihariko, hari impungenge z’uko Iran ishobora gutera Israel cyangwa gutera ingabo za Amerika ziri mu karere, ibintu byatuma habaho igikorwa cy’intambara cyagutse.

    Abayobozi ba gisirikare bo muri Amerika batangaza ko gukomeza kohereza indege za B-2 muri kariya gace bigamije gukumira igitero cyose gishobora guturuka ku barwanya Amerika, no kugaragaza ko Amerika ifite ubushobozi bwo kwirwanaho cyangwa gutabara inshuti zayo igihe cyose bikenewe. Ntibahwema kwemeza ko ari uburyo bwo gushyira igitutu kuri Iran no kuyibuza kugira ibikorwa biteje umutekano muke.

    Ariko kandi, abaturage ndetse n’abahanga mu by’akarere, harimo n’abasesengura politike ya Iran, babona ko ibi bishobora gukurura indi mirwano. Bagaragaza impungenge z’uko ibikorwa nk’ibi bishobora guteza intambara y’akarere, cyane cyane mu gihe Iran itigeze ihishira ubushake bwayo bwo kwihorera cyangwa gutanga igisubizo gikomeye ku gitutu cyose yotswa.

    Nubwo kugeza ubu nta gihamya ifatika cy’uko igitero cya Amerika kuri Iran kiri hafi kubaho, ibiri kubera mu kirere byerekana ko ibintu bidashobora gufatwa nk’ibisanzwe. Igihe cyose indege nk’izi zoherezwa hafi y’akarere kazwiho ubushyamirane, haba hari ubutumwa buhambaye buba butanzwe, byaba ari mu rwego rwo kurinda umutekano cyangwa kwerekana ubushobozi.

    Trump has approved US attack plans on Iran but hasn't made final decision,  sources say - ABC News

    Perezida Donald Trump, uzwiho gukoresha imbaraga mu buryo budateguwe cyangwa budasanzwe, yakomeje gutangaza ko Amerika “yiteguye gukora icyo ari cyo cyose” kugira ngo ihagarike ibikorwa bya Iran. Ibi bishobora gufatwa nk’ubutumwa bushobora kuganisha ku ntambara cyangwa se uburyo bwo guhatira Iran kuganira.

  • Ni gute AI igiye kwambura akazi abanyamakuru n’abanditsi b’ibitabo?

    Ni gute AI igiye kwambura akazi abanyamakuru n’abanditsi b’ibitabo?

    Muri iyi minsi, ubuhanga bwa Artificial Intelligence (AI) buragenda burushaho gutera imbere ku muvuduko utangaje. Muri Gicurasi 2025, sosiyete yitwa WriterFlow AI yashyize ku isoko porogaramu nshya yitwa “StorySmith Pro” ishobora kwandika igitabo cyuzuye gifite inkuru y’ubuhanga, amagambo meza, ndetse n’imiterere nk’iyo wanditswe n’umwanditsi wabigize umwuga.

    Iyi porogaramu ikoreshwa n’abanditsi, abanyamakuru ndetse n’abatunganya ibitabo ku buryo umuntu ashobora kuyisaba ati: “Andika igitabo gishishikaje ku buzima bw’umwana wo mu cyaro ushaka kuba umunyabigwi mu ikoranabuhanga,” maze igitabo kigatunganywa mu gihe gito  rimwe na rimwe mu isaha imwe gusa.

    Ibi bitera impaka mu itangazamakuru no mu buhanzi bwo kwandika. Bamwe baravuga ko ari intambwe nziza ituma ibitekerezo by’abantu byihuta kugera ku mpapuro, abandi bakabibona nk’igitutu ku buhanga n’umwuga wa muntu.

    Ese AI izasimbura abanditsi? Abahanga bavuga ko n’ubwo AI ishobora kwihutisha akazi, ntishobora gusimbura ubunararibonye, amarangamutima n’ihanga ry’umuntu ku giti cye. Ariko ku rundi ruhande, abazamenya gukorana nayo neza ni bo bazakomeza gutera imbere mu mwuga wo kwandika.

    Abana bakwiye kwiga gukoresha ikoranabuhanga rya AI.

    Mu  kiganiro yagiranye n’umunyamakuru Rene Haas ku kinyamakuru Tech Unheard na podcast yacyo, Jensen Huang, Umuyobozi Mukuru wa NVIDIA ikigo kizobereye mu gukora porogaramu zishyirwa mu bikoresho by’ikoranabuhanga (ships), yasobanuye ko “AI atari igikoresho gusa, ahubwo ari umufatanyabikorwa mu kazi, ushobora no kuba umuhanzi“. Yibutsa abantu ko kwiga gukoresha AI ari ingenzi cyane, kuko bizatuma bagira ubushobozi bwo gukomeza kuba abanyamwuga mu kazi kabo.

    Yagize ati “Mu burezi  abana ntibagomba kwiga gukora porogaramu (coding) nk’uko byari bisanzwe, kuko AI izabikora mu mwanya wabo buri wese ubu ashobora kuba umuprograma”

    Jensen Huang, Umuyobozi Mukuru wa NVIDIA ,asobanura iby’ikoranabuhanga rya AI.

    Ibi bitekerezo bya Huang, byerekana ko gukoresha AI mu mwuga wo kwandika, harimo no kwandika ibitabo, ari amahirwe mashya aho kuba ikibazo. Abanditsi n’abanyamakuru bashishikajwe n’iterambere ry’ikoranabuhanga bashishikarizwa kwiga gukorana na AI, kugira ngo barusheho gutanga umusaruro no gukomeza kuba abanyamwuga mu kazi kabo.

    Umwanditsi: ISHIMWE Josué Marpas

  • Abajyanama b’ubuzima batangiye gukoresha ikoranabuhanga rya AI,mu kuvura abaturage

    Abajyanama b’ubuzima batangiye gukoresha ikoranabuhanga rya AI,mu kuvura abaturage

    Abajyanama b’ubuzima batangiye gukoresha uburyo bw’ikoranabuhanga rya AI (Artificial Intelligence), mu kuvura abaturage no gukusanya andi makuru y’umurwayi uje ubagana.

    Ni mu mushinga wiswe “umujyanama w’ubuzima mu ikoranabuhanga” ugamije kongerera ubushobozi abajyanama b’ubuzima no kubafasha gutanga serivisi inoze kandi yihuse hifashishijwe ikoranabuhanga ry’ubwenge bukorano (AI). uburyo bushya bw’ikoranabuhanga bwatangijwe ku mugaragaro n’ikigo cy’igihugu cy’ubuzima RBC,kuri uyu wa 29 Gicurasi 2025, mu karere ka Rwamagana mu ntara y’iburasirazuba, kuri ubu mu gihugu hose abajyanama b’ubuzima  bagera kuri 600 bakaba barahawe amahugurwa y’amasomo ajyanye n’imikoreshereze y’iri koranabuhanga.

    Abajyanama b’ubuzima, bazajya basuzuma banavure abarwayi bifashishije AI.

    Dr. Albert Tuyishime,umuyobozi w’ ishami rishinzwe kurwanya indwara muri RBC, yavuze ko iri koranabuhanga rizafasha kongerera ubumenyi umujyanama w’ubuzima.

    Ati “Iri koranabuhanga rizafasha kongerera ubumenyi umujyanama w’ubuzima,rizafasha umujyanama w’ubuzima gutanga serivise yuzuye ntacyo yibagiwe kuko rigenda rimwerekera ngo harabanza iki hakurikire ho iki.”

    Yongeye ho ko “rizadufasha mu guhanahana amakuru hagati y’umujyanama w’ubuzima n’izindi nzego z’ubuzima zifite inshingano zo kumufasha,bityo serivise atabashije gutanga, izo nzego ziyimenye ku gihe zifashe uwari uyikeneye.”

    Dr. Albert Tuyishime,umuyobozi w’ ishami rishinzwe kurwanya indwara muri RBC, yavuze ko AI izongerera ubumenyi abajyanama w’ubuzima.

    Iri koranabuhanga kandi rizanafasha mu kwibutsa abarwayi igihe bagomba kujya gushaka serivise ndetse rinongerere icyizere umujyanama w’ubuzima kuko azaba azi neza ko ibyo ari gukora byuzuye nta gukeka ko hari icyo yibagiwe.

    Bamwe mu bajyanama b’ubuzima bo mu karere ka Rwamagana bari mu bahawe telefone ngendanwa ziri mo iri koranabuhanga, bashimangira ko rije kubafasha kwihutisha serivise batanga, ndetse no kumenya igikwiye bagomba gukorera umurwayi uje abagana.

    Ingabire Lea,umujyanama w’ubuzima wo mu murenge wa Gishari yagize ati “Umurwayi arakubwira uko ameze,sisiteme igahita ikwereka icyo ugomba gukora utarinze gutekereza cyane. Niba ari ukumusuzuma malariya igahita ibikwereka,niba ari ukumwohereza ku kigo nderabuzima igahita ibikwereka ,njye nabonye ari byiza cyane.”

    Mugenzi we Bikorimana Josph, we yagize ati “Iri koranabuhanga rizadufasha ku kijyanye no gutanga raporo neza,kandi natwe akazi kacu kadapfuye.Kuko niba twajyaga dutanga raporo twandika rimwe narimwe urandika ukaba hari ibyo wasimbuka cyangwa ugasanga umurwayi araje umuhaye serivise bitewe n’akazi ufite ugasanga bimwe urabisimbutse.”

    Akomeza avuga ko “Rero bizihutisha kuvura umurwayi kandi natwe bitume iterambere ryacu ryihuta mu mwuga dukora wo kuvura abaturage.”

    Abajyanama b’ubuzima, biteguye gukoresha AI,mu kuvura no gusuzuma abarwayi ari nako bayifashisha mu gutanga raporo.

    RBC,yatangije ubu buryo bushya bwifashisha AI mu bajyanama b’ubuzima ku bufatanye na SFH Rwanda, ikaba ivuga ko nyuma yo kuba ku ikubitiro ryahawe abajyanama b’ubuzima 600, gahunda ihari ari uko rigomba gukoreshwa n’abanjyanama b’ubuzima bose mu gihugu bagera ku bihumbi 58.

     

    Umwanditsi: ISHIMWE Josué Marpas