Category: Politiki

  • Perezida Kagame yakiriye Obasanjo muri Vilage Urugwiro, Bagirana Ikiganiro ku Mutekano n’Imibanire y’Umugabane

    Perezida Kagame yakiriye Obasanjo muri Vilage Urugwiro, Bagirana Ikiganiro ku Mutekano n’Imibanire y’Umugabane

    Kuri iki gicamunsi, kuri Village Urugwiro, Perezida wa Repubulika y’u Rwanda, Paul Kagame, yakiriye Olusegun Obasanjo, wahoze ari Perezida wa Nigeria, mu biganiro byagutse byibanze ku bibazo bikomeye by’akarere, umugabane wa Afurika ndetse no ku rwego mpuzamahanga.

    Ibi biganiro byahuje aba bayobozi bombi byaranzwe no gusangira ibitekerezo byimbitse ku cyerekezo cy’ubufatanye, amahoro arambye n’iterambere rusange.

    Mu biganiro byabo, Perezida Kagame na Obasanjo bagarutse ku:

    Imiterere y’umutekano mu karere k’Afurika y’Iburasirazuba, n’uburyo bwo kugera ku mahoro arambye;

    Ibibazo byugarije umugabane birimo iterabwoba, ihindagurika ry’ikirere, n’uruhare rw’Afurika mu gukemura ibibazo mpuzamahanga;

    Uburyo bwo kongera ubufatanye hagati y’ibihugu bya Afurika, haba mu rwego rwa dipolomasi, ubukungu no mu kubaka ubushobozi bw’akarere.

    May be an image of 2 people, dais and text

    Perezida Kagame na Obasanjo basangiye ibitekerezo ku ngamba zafatwa kugira ngo Afurika ikomeze kuba umugabane wifitiye icyizere, uharanira amahoro, ubutabera n’imikoranire myiza hagati y’ibihugu.

    Bagarutse kandi ku kamaro ko kugira ubuyobozi bufite icyerekezo, bushyira imbere inyungu z’abaturage, kandi bwubakiye ku bufatanye no kwigira nk’Afurika.

    General Olusegun Obasanjo, usanzwe ari umwe mu banyapolitiki b’imena muri Afurika, akomeje kugira uruhare mu biganiro n’ubuhuza mu bibazo bitandukanye ku mugabane. U Rwanda na Nigeria bifitanye amateka y’ubufatanye n’ubwubahane, by’umwihariko mu bijyanye n’amahoro, ubukungu n’imiyoborere.

  • Kremlin Iraburira Isi: “Hari Ibihugu Byiteguye Guha Iran Intwaro za Kirimbuzi, Intambwe Ikomeye y’Intambara Yatangiye”

    Kremlin Iraburira Isi: “Hari Ibihugu Byiteguye Guha Iran Intwaro za Kirimbuzi, Intambwe Ikomeye y’Intambara Yatangiye”

    Moscow, ku Cyumweru – Mu gihe Isi ikomeje kureba uko ibintu bihinduka ku muvuduko udasanzwe hagati ya Leta Zunze Ubumwe za Amerika na Iran, u Burusiya bwatangaje ku mugaragaro ko hari ibihugu “byiteguye guha Iran intwaro za kirimbuzi”, ibintu byakuruye impaka ndende ku rwego mpuzamahanga.

    Aya magambo yatangajwe na Dmitry Medvedev, visi perezida w’inama y’umutekano y’u Burusiya (Security Council), anazwi cyane nk’uwahoze ari Perezida w’igihugu. Ibi yabivuze nyuma y’ibitero bya Amerika byagabwe ku wa Gatandatu kuri sites za kirimbuzi za Iran, harimo uruganda rwa Fordow, ruzwiho kuba rucungiwe umutekano ukomeye.

    Nk’uko Medvedev yabivuze, ibitero bya Amerika ni bwo bwa mbere byakoresheje igisasu cya GBU-57 “bunker-buster”, gikoreshwa mu kurimbura ibirindiro biri mu butaka bwimbitse. Icyo gisasu, gifite uburemere bwa toni 15, cyagabwe ku ruganda rwa Fordow n’ahandi hashinjwa gukorerwa ubushakashatsi bujyanye n’ubwubatsi bw’intwaro za kirimbuzi.

    Nubwo Amerika yavuze ko yifuzaga “gusenya ibikorwa bihungabanya amahoro”, Medvedev yavuze ko ibyangiritse ari bike cyane, ndetse ko Iran igifite ubushobozi bwo gukomeza gahunda yayo ya kirimbuzi.

    Ubutumwa bwa Medvedev: “Nta kizabuza Iran kubona intwaro za kirimbuzi”
    Mu magambo akakaye, Medvedev yatangaje ati:

    “Ibi bitero bya Amerika ntibizabuza Iran, inshuti yacu y’igihe kirekire, gukomeza inzira yihitiyemo. Kandi ndavuga mu buryo bweruye ko hari ibihugu byiteguye kuyifasha kubona intwaro za kirimbuzi.”

    Nta gihugu na kimwe yigeze avuga izina, ariko ibitekerezo nk’ibi byamaganwe n’ibihugu bikomeye byo mu Burayi bivuga ko byongera ubushyamirane kandi bishobora gutera intambara ndende y’akarere cyangwa isi yose.

    Nka kimwe mu bihugu bikomeye bifitanye ubucuti n’u Burusiya na Iran, China nayo yasohoye itangazo rikomeye rishinja Amerika “gukoresha imbaraga z’igisirikare mu buryo butari bwo”, kandi “gusenya amahirwe y’ibiganiro by’amahoro.”

    Itangazo ryasinywe na Minisiteri y’Ububanyi n’Amahanga ya China rivuga ko:

    “Gukoresha ibisasu binini ku bikorwa bya Iran bitari byemejwe ko ari intwaro, birashyira akarere mu kaga gakomeye. Amerika igomba guhagarika ibikorwa byo gushora abandi mu ntambara.”

    Ese isi iragana he?
    Kuba u Burusiya butangaje ko hari ibihugu byiteguye gufasha Iran kubona intwaro za kirimbuzi, ni ikintu gikomeye mu mateka ya dipolomasi y’isi. Benshi babifata nk’ikimenyetso cy’uko intambara ishingiye ku mbaraga za kirimbuzi ishobora gusatira, igihe ibihugu bikomeye bikomeje kutumva rumwe.

  • Ayatollah Khamenei Yatangaje Abamusimbura mu Gihe Yakwicwa.

    Ayatollah Khamenei Yatangaje Abamusimbura mu Gihe Yakwicwa.

    Umuyobozi w’ikirenga wa Iran, Ayatollah Ali Khamenei, yatangaje amazina y’abantu batatu bo mu rwego rwo hejuru rw’abihaye Imana (clerics) bashobora kuzamusimbura mu gihe yaba yishwe cyangwa aguye mu gitero, nk’uko byatangajwe n’ikinyamakuru The New York Times, gisubiramo amakuru cyahawe n’abayobozi batatu bo muri Iran bazi neza imigambi y’igihe cy’intambara yihariye Khamenei yateganyije.

    Aya makuru, atangajwe cyane ku bijyanye n’umutekano n’imiyoborere ya Iran, yerekana ko Khamenei asigaye aba mu buhungiro bwihariye bwo munsi y’ubutaka (bunker), aho abifashijwemo n’inzego z’umutekano zo hejuru yamaze gutegeka ko hafungwa burundu imiyoboro yose y’ikoranabuhanga iri hafi ye, mu rwego rwo kugabanya amahirwe y’uko aho aherereye hashobora kumenyekana n’abamurwanya.

    Ibi bikorwa birerekana uburyo ubuyobozi bwa Iran buri gukaza umurego mu kwirinda ibishobora gutungurana, cyane cyane mu bihe bitarimo umutekano usesuye nk’uko bigaragara mu Burasirazuba bwo Hagati. Khamenei, w’imyaka 85, asanzwe ari ku isonga ry’ubutegetsi bwa Iran kuva mu 1989, ndetse akunze kugirwa ibanga ku bijyanye n’ubuzima bwe n’imyanzuro ikomeye afata.

    Nk’uko NYT ibitangaza, icyemezo cyo gutoranya abantu bashobora kumusimbura cyafashwe mu ibanga rikomeye, ariko kigamije gutegura neza ejo hazaza h’igihugu mu gihe cy’amage, harimo n’ibitero bishobora guturuka hanze cyangwa iby’intambara z’imbere mu gihugu.

    Nubwo amazina y’abihaye Imana batatu batoranyijwe atatangajwe ku mugaragaro, inkuru ivuga ko Mojtaba Khamenei, umuhungu wa Ayatollah Khamenei, ndetse afitanye ubusabane bwa hafi n’inzego z’igisirikare cya Islamic Revolutionary Guards Corps (IRGC), ataza ku rutonde rw’abashobora gusimbura se. Uyu yari amaze igihe yibazwaho nk’umwe mu bashobora kuzamurwa ku rwego rw’ubuyobozi bw’ikirenga, ariko ntiyashyizwe ku rutonde, nk’uko abategetsi babitangaje.

    Uwitwaga ko afite amahirwe menshi yo kuzaba umusimbura, Ibrahim Raisi, wahoze ari Perezida wa Iran w’uruhande rw’abarwanashyaka (conservateur), yitabye Imana mu mpanuka y’indege muri 2024, ibintu byafashwe nk’icyuho gikomeye mu bayobozi bashoboraga gufata inshingano z’ubuyobozi bw’igihugu.

    Raisi, wakunze kurangwa n’imvugo ikomeye n’ubudahemuka kuri Khamenei, yari aherutse kuvugwa cyane mu bikorwa bya dipolomasi n’ubucuruzi hamwe n’ibihugu bikomeye by’Aziya, birimo Uburusiya n’u Bushinwa. Urupfu rwe rwagize ingaruka zikomeye ku rugamba rwa Iran rwo gutegura ihinduramatwara ry’ubuyobozi ridasize igihombo cy’icyuho cya politiki.

    Abasesenguzi bavuga ko ibi byemezo bigaragaza uburyo ubutegetsi bwa Iran bukomeje gutekereza ku muco wo kwigira no kwihagararaho mu buryo bwihariye, ariko nanone bigaragaza icyifuzo cyo gukumira impinduka zishobora gutungurana. Kuba umuyobozi w’igihugu atangiye gutegura abasimbura be mu ibanga kandi yikoma ikoranabuhanga ryo hanze, ni ikimenyetso cy’uko Iran ikomeje gutinya ibitero by’ubutasi ndetse n’intambara ishingiye ku makimbirane mpuzamahanga.

  • Impungenge mu Karere ka Aziya: Indege za B-2 z’u Amerika Zerekeje mu Nyanja y’u Buhinde.

    Impungenge mu Karere ka Aziya: Indege za B-2 z’u Amerika Zerekeje mu Nyanja y’u Buhinde.

    Ku wa Gatandatu, indege za gisirikare za Leta Zunze Ubumwe za Amerika zo mu bwoko bwa B-2 Spirit bombers zatangiriye urugendo zivuye ku birindiro bitandukanye muri Amerika, zijya ku birindiro byo mu gace ka Pacific, hafi y’Inyanja y’u Buhinde. Ibi bibaye mu gihe Perezida Donald Trump akomeje gutekereza ku buryo ashobora kugaba igitero kuri Iran, ibintu bikomeje gutera impaka no kwibazwaho ku rwego mpuzamahanga.

    Indege za B-2 Spirit zizwiho kuba ari zimwe mu ndege z’intambara za gisirikare za Amerika zifite ubushobozi bwo gutwara ibisasu bikomeye, harimo n’ibitwaro bya kirimbuzi (nucléaires).

    The Northrop B-2 Spirit - Warfare History Network

    Zishobora gukora ingendo ndende ku buryo zitagombera guhagarara mu nzira, ndetse zikagenda mu buryo butagaragara ku binyabiziga bya radar. Kuba izo ndege zerekeje mu Nyanja y’u Buhinde ni igikorwa cyiswe “rotation isanzwe” n’inzego z’umutekano za Amerika, ariko bivuze byinshi mu rwego rw’impinduka z’ubutasi n’umutekano.

    Nubwo Leta Zunze Ubumwe za Amerika zivuga ko aya ari amahugurwa asanzwe ya gisirikare, abasesenguzi ba politiki mpuzamahanga bavuga ko ibi bikorwa bijyanye n’ibihe bikomeye by’umutekano biri hagati ya Iran n’umufatanyabikorwa ukomeye wa Amerika mu Burasirazuba bwo Hagati, ari we Israel.

    Iranians hold talks with Europeans and U.N. Security Council : NPR

    Muri iyi minsi, Iran yakomeje kurangwa n’imvugo zikaze ndetse n’ibikorwa bikanganye bijyanye no kwihimura ku byabaye muri Gaza no ku bafatanyabikorwa ba Israel mu karere. By’umwihariko, hari impungenge z’uko Iran ishobora gutera Israel cyangwa gutera ingabo za Amerika ziri mu karere, ibintu byatuma habaho igikorwa cy’intambara cyagutse.

    Abayobozi ba gisirikare bo muri Amerika batangaza ko gukomeza kohereza indege za B-2 muri kariya gace bigamije gukumira igitero cyose gishobora guturuka ku barwanya Amerika, no kugaragaza ko Amerika ifite ubushobozi bwo kwirwanaho cyangwa gutabara inshuti zayo igihe cyose bikenewe. Ntibahwema kwemeza ko ari uburyo bwo gushyira igitutu kuri Iran no kuyibuza kugira ibikorwa biteje umutekano muke.

    Ariko kandi, abaturage ndetse n’abahanga mu by’akarere, harimo n’abasesengura politike ya Iran, babona ko ibi bishobora gukurura indi mirwano. Bagaragaza impungenge z’uko ibikorwa nk’ibi bishobora guteza intambara y’akarere, cyane cyane mu gihe Iran itigeze ihishira ubushake bwayo bwo kwihorera cyangwa gutanga igisubizo gikomeye ku gitutu cyose yotswa.

    Nubwo kugeza ubu nta gihamya ifatika cy’uko igitero cya Amerika kuri Iran kiri hafi kubaho, ibiri kubera mu kirere byerekana ko ibintu bidashobora gufatwa nk’ibisanzwe. Igihe cyose indege nk’izi zoherezwa hafi y’akarere kazwiho ubushyamirane, haba hari ubutumwa buhambaye buba butanzwe, byaba ari mu rwego rwo kurinda umutekano cyangwa kwerekana ubushobozi.

    Trump has approved US attack plans on Iran but hasn't made final decision,  sources say - ABC News

    Perezida Donald Trump, uzwiho gukoresha imbaraga mu buryo budateguwe cyangwa budasanzwe, yakomeje gutangaza ko Amerika “yiteguye gukora icyo ari cyo cyose” kugira ngo ihagarike ibikorwa bya Iran. Ibi bishobora gufatwa nk’ubutumwa bushobora kuganisha ku ntambara cyangwa se uburyo bwo guhatira Iran kuganira.

  • Sudan Yahagaritse Umubano wa Dipolomasi n’Igihugu Ishinja Ko Gitera Inkunga Inyeshyamba

    Sudan Yahagaritse Umubano wa Dipolomasi n’Igihugu Ishinja Ko Gitera Inkunga Inyeshyamba

    Mu gihe intambara ikomeje guhitana ubuzima bwa benshi muri Sudan, Leta y’iki gihugu yatangaje ko ihagaritse umubano wa dipolomasi n’igihugu kitatangajwe izina, igishinja gufasha umutwe wa Rapid Support Forces (RSF) uhanganye n’ingabo za Leta.

    Itangazo ryasohowe na Minisiteri y’Ububanyi n’Amahanga rya Sudan, rivuga ko iki cyemezo gishingiye ku “bimenyetso bifatika bigaragaza ko icyo gihugu cyagize uruhare mu gutera inkunga inyeshyamba, binyuze mu buryo bwa politiki, ubufasha bw’intwaro n’itumanaho.” Leta ivuga ko ibyo ari ibikorwa bigamije kwivanga mu miyoborere y’igihugu no guhungabanya umutekano wacyo.

    Who Are Sudan's Rapid Support Forces? - The New York Times

    Umutwe wa RSF uyobowe na Mohamed Hamdan Dagalo (Hemedti), wigeze kuba igice cy’igisirikare cya Leta, ariko ukaza kwigomeka mu ntambara yatangiye muri Mata 2023. Kuva icyo gihe, RSF yigaruriye ibice binini bya Sudan birimo n’uduce twa Khartoum ndetse na Darfur, bikaba byaragize ingaruka zikomeye ku baturage no ku miterere ya Leta.

    Nubwo igihugu cyavuzwe kitatangajwe ku mugaragaro, bamwe mu basesenguzi bemeza ko bishobora kuba ari kimwe mu bihugu byo mu karere cyangwa ku rwego mpuzamahanga byavuzwe mu nyandiko zitandukanye nk’abatiza umurindi uyu mutwe, birimo Emirates Arabes Unies (UAE) cyangwa Tchad. Icyakora Leta ya Sudan yavuze ko “ikomeje gukusanya ibimenyetso byose bizatuma izina ry’icyo gihugu ritangazwa mu buryo bwemewe n’amategeko mpuzamahanga.”

    Viewfinder: Members of Sudan's Rapid Support Forces Stand Guard

    Iki cyemezo kije mu gihe Sudan ikomeje gusaba inkunga mpuzamahanga yo gukemura ikibazo cy’umutekano muke no kugarura ubwumvikane hagati y’impande zishyamiranye. Sudan yanahamagariye Umuryango w’Abibumbye (UN) n’Umuryango wa Afurika yunze Ubumwe (AU) kugira uruhare rugaragara mu kwamagana ibihugu bikomeje gutera inkunga imitwe yitwaje intwaro, aho kubashishikariza inzira y’amahoro.

    Kugeza ubu, iyi ntambara imaze guhitana abantu barenga 13,000, abandi barenga 7 miliyoni baravuye mu byabo, nk’uko imibare y’Umuryango w’Abibumbye ibigaragaza. Imiryango mpuzamahanga irimo Médecins Sans Frontières na ICRC ivuga ko ibitaro n’ibigo nderabuzima byinshi bimaze gusenyuka, abandi bantu bakabura ubuvuzi bw’ibanze.

    Sudan: Rapid Support Forces Facebook pages removed from platform | Middle  East Eye

    Icyemezo cya Sudan cyo guca umubano na kimwe mu bihugu by’inshuti zayo, ni intambwe ikomeye kandi ishobora gutuma umwuka mubi hagati y’ibi bihugu urushaho gukara. Ndetse binatanga ishusho y’uko ikibazo cy’intambara muri Sudan gishobora gukomeza gufata isura mpuzamahanga, kikaba intandaro y’ubushyamirane bwambukiranya imipaka.

  • Umujyi wa Luhwindja wafashwe na M23: Umutekano muke mu gace gakorerwamo ubucukuzi bwa zahabu muri Kivu y’Amajyepfo

    Umujyi wa Luhwindja wafashwe na M23: Umutekano muke mu gace gakorerwamo ubucukuzi bwa zahabu muri Kivu y’Amajyepfo

    Mu ijoro ryo ku wa mbere rishyira ku wa kabiri, umutwe wa M23 wafashe umujyi wa Luhwindja, uherereye mu Ntara ya Kivu y’Amajyepfo muri Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo. Aho ni mu gace gafatwa nk’agaciro gakomeye muri politiki y’ubukungu bw’igihugu, kuko gakorerwamo ubucukuzi bwa zahabu ku rwego mpuzamahanga, by’umwihariko na Twangiza Mining SA, sosiyete iyoborwa na Banro Corporation, kompanyi y’Abanyakanada.

    Iyi sosiyete ya Banro imaze imyaka myinshi ikorera muri Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo, ikaba ari imwe mu ma kampani zagaragaje inyungu nyinshi mu gucukura zahabu mu duce two mu Burasirazuba bw’igihugu. Umujyi wa Luhwindja, aho iyi sosiyete ifite ibikorwa binini, ni umwe mu tugize akarere ka Mwenga, kazwiho kuba gatuwe cyane kandi gafite amabuye y’agaciro menshi, by’umwihariko zahabu. Uyu mujyi kandi uri hafi y’ishyamba rya Itombwe, rikize ku mutungo kamere ariko kandi rikunze kubamo ibikorwa by’inyeshyamba.

    Ifatwa ry’uyu mujyi rirongera kwerekana ubukana n’ukuntu ikibazo cy’umutekano giteye inkeke mu burasirazuba bwa RDC. M23, umutwe umaze igihe wihagararaho mu mirwano n’ingabo za leta (FARDC), ukomeje kwagura ibikorwa byawo, ukigarurira uduce dutandukanye dufite agaciro k’ubukungu n’igisirikare. Amasoko y’inyigo ku mutekano avuga ko intumbero y’imitwe nka M23 atari ugushimuta gusa uduce, ahubwo harimo no kugerageza kugenzura umutungo kamere w’igihugu.

    Abaturage batuye muri Luhwindja batangaje ko bahungabanyijwe bikomeye n’iri fatwa, bamwe bahunga abandi bihisha mu mashyamba. Bamwe mu bakozi ba Twangiza Mining SA bavuze ko bahagaritse imirimo, abandi barahunga kuko batari bizeye umutekano wabo. “Twumvise amasasu nijoro, twari tuzi ko hari ikintu gikomeye kiri kuba. Ubu twahungiye mu misozi, ntituzi niba tuzagaruka vuba,” umwe mu baturage yabwiye itangazamakuru ryo mu karere.

    May be an image of oil refinery and the Panama Canal

    Kugeza ubu, ubuyobozi bwa Banro Corporation ntiburagira icyo butangaza ku ifatwa ry’aka gace, ariko inzobere mu bukungu zemeza ko iki gikorwa gishobora kugira ingaruka zikomeye ku bukungu bwa kompanyi ndetse n’iy’igihugu cya RDC muri rusange. Ikibazo cy’umutekano gikunze kubangamira ishoramari, bityo kongera imvururu mu gace kahazwiho ibikorwa by’ingenzi by’ubucukuzi bishobora gutuma n’abandi bashoramari bagira impungenge zo gukomeza kuhakorera.

    Guverinoma ya RDC iracyatekereza ku buryo bwo kwitwara kuri ibi bikorwa, mu gihe benshi bategereje kureba niba FARDC izashobora kugarura ako gace mu maboko y’ubutegetsi. Mu gihe ibyo bitaraba, abaturage ba Luhwindja n’abenegihugu muri rusange bagumye mu bwoba, bibaza niba aho ubuzima buhagaze bitazaba urugero rw’ibikomeje gukwirakwira mu gihugu hagati n’Uburasirazuba bwacyo.

  • Umucamanza wa ONU, Lydia Mugambe, yafunzwe mu Bwongereza azira gukoresha umukozi wo mu rugo nk’umucakara adahabwa umushahara

    Umucamanza wa ONU, Lydia Mugambe, yafunzwe mu Bwongereza azira gukoresha umukozi wo mu rugo nk’umucakara adahabwa umushahara

    LONDON, UBWONGEREZA — Lydia Mugambe, umucamanza w’Umunya-Uganda, akaba ari umukozi wa Leta Zunze Ubumwe za Amerika mu rwego rwa ONU, yafunzwe mu Bwongereza nyuma y’amakuru y’uko yakoresheje umukozi wo mu rugo mu buryo butemewe, amukoresha nk’umucakara adahabwa umushahara.

    Uyu mucamanza, wari ushinzwe imanza mpuzamahanga muri Leta Zunze Ubumwe za Amerika ndetse no mu muryango wa ONU, yafashwe nyuma yo kugaragarizwa amakuru ko yakoresheje umukozi mu rugo mu buryo bw’ubucakara, aho yari amufite nk’umukozi atishyurwa ndetse nta burenganzira yahawe mu buzima bwe bwite.

    Ibyaha byerekeye gukoresha umukozi mu buryo bwa gikirisitu kandi butubahirije amategeko, nk’uko byemejwe n’ubushinjacyaha, byagaragaye mu 2023, ubwo umukozi wo mu rugo wagaragaje ko yakorewe ibikorwa bitubahirije uburenganzira bwe, aho yamaze igihe kinini atabona umushahara, kandi ahohoterwa mu buryo bwa gisirikare. Umukozi yashinjije Lydia Mugambe kuba yaramukoresheje igihe kirekire atabishyurirwa, akora imirimo isaba imbaraga nyinshi kandi agahabwa ibyo atishimiye.

    Ibikorwa bya Lydia Mugambe byaravuzwe mu kinyamakuru cya Times of London, kikaba cyatangaje ko yigeze gufata umukozi ku ngufu, akamukoresha ibikorwa bya gikirisitu bitandukanye kandi agahabwa amafaranga make cyane. Uyu mukozi yakoreshwaga imirimo irimo guteka, gukora isuku, kugemura ibicuruzwa no gukora ibyo utashoboye kubona mu kazi gake.

    Lydia Mugambe, umucamanza ukomeye muri ONU, yafunzwe mu Bwongereza nyuma yo gutabwa muri yombi muri Kamena 2025, aho yafashwe ku byaha byakorewe umukozi wo mu rugo. Iyi ngingo yo gufunga umucamanza ukomeye mu nzego za ONU yashimangiye ko ibyo gukora ibikorwa nk’ibi bigomba kugirirwa ingaruka zihanitse, cyane cyane ku bayobozi bafite inshingano nk’izo zo gucira imanza.

    Inkuru ya Lydia Mugambe ikomeje kuvugisha benshi ku burenganzira bw’abakozi bo mu rugo, aho bibazwa uko amategeko arengera abantu bakora ibikorwa byo mu rugo, nk’uko ibihugu byinshi byashyizeho amategeko abigenga. Mu Bwongereza, hari amategeko akaze arwanya ubucakara bw’abakozi bo mu rugo, aho guverinoma yiteguye gukora ibishoboka byose ngo haterwe inkunga abakozi bafite uburenganzira.

    Ibyo umucamanza Lydia Mugambe yakoze byateje ikibazo ku rwego mpuzamahanga, ndetse hitezwe ko ibyo yakoze bigiye kugira ingaruka ku kazi ke mu rwego rw’amategeko. Ubushinjacyaha bw’ibihugu byombi, Uganda n’Ubwongereza, bwerekanye ko ibi byaha byo guhohotera umukozi wo mu rugo bizagira ingaruka zikomeye ku izina rya Lydia Mugambe mu kazi ke no ku burenganzira bwa muntu.

  • Rwanda na IOM bagaruye Abanyarwanda 10 bacurujwe bajyanwa muri Myanmar nyuma yo gukoreshwa imirimo ivunanye no guhohoterwa

    Rwanda na IOM bagaruye Abanyarwanda 10 bacurujwe bajyanwa muri Myanmar nyuma yo gukoreshwa imirimo ivunanye no guhohoterwa

    KIGALI — U Rwanda rwatangaje ko rwagaruye Abanyarwanda 10 bacurujwe bakajyanwa mu gihugu cya Myanmar, aho bari barakoreshwaga imirimo ivunanye kandi bagahohoterwa. IOM (International Organization for Migration) yabigizemo uruhare rukomeye, ikaba yarabafashije kugaruka mu gihugu nyuma y’igihe bari bamaze mu bihe bikomeye.

    Aba banyarwanda 10, bose bari baturutse mu bice bitandukanye by’igihugu, bavanywe muri Myanmar nyuma yo gushaka uburyo bwo kubaho mu buryo burambye, ariko babonye ko bari bakorere muri icyo gihugu mu buryo butemewe, aho bagiye bakorwaho ibikorwa by’ubucuruzi n’imirimo y’inshingano zitari zemewe.

    Aba Banyarwanda bagaragaje ko bakoreshejwe imirimo ivunanye, harimo kuyobora imirimo idahwitse nk’ubucukuzi bw’amabuye y’agaciro no gukora imirimo y’ubushomeri, bakaba bari mu buzima bugoye cyane. Hari n’ibimenyetso by’uko bamwe mu bo muri bo bahohotewe mu buryo bw’umubiri no mu buryo bw’amarangamutima.

    Imyitwarire mibi y’abakozi bo muri Myanmar yari izwi cyane, kandi hari amakuru avuga ko bamwe muri aba Banyarwanda bari barabujijwe kujya ku mihanda cyangwa kugira uburenganzira bwo kuvuga. Ibi byatumye ubuzima bwabo buhorana impungenge, ndetse baragowe no kubona uburyo bwo gut escape cyangwa kwikura muri icyo gihugu.

    IOM, umuryango mpuzamahanga ushinzwe kwimura abantu no kurengera impunzi, wafashije Abanyarwanda 10 kugaruka mu Rwanda, aho bashyikirijwe ubuyobozi bw’igihugu ndetse bakiriwe ku kibuga cy’indege cya Kigali International Airport.

    Aba banyarwanda, bagaragaje ko bari bafite agahinda n’ubwoba, ariko bakishimira cyane kubona ubuzima bushya mu gihugu cyabo. Bakiriwe na Minisiteri y’Ububanyi n’Amahanga ndetse na Minisiteri y’Ibikorwa by’Ubuzima, bashyikirizwa ubufasha bwihariye ndetse n’amategeko y’igihugu kugira ngo bamenye ibyerekeye uburenganzira bwabo nyuma y’ibyo banyuzemo.

    Nyuma yo kugaruka kwa aba 10, haracyashakishwa abandi 5 basigaye muri Myanmar, aho amakuru avuga ko bari mu maboko y’abanyabyaha cyangwa bari bataragerwaho n’abashinzwe ibikorwa byo kwita ku buzima bw’impunzi. Ibi bikorwa byo kubashakisha bikomeje gukorwa mu bufatanye n’ubuyobozi bwa Myanmar ndetse n’abandi bafatanyabikorwa b’ibihugu byombi.

    U Rwanda rwagaragaje ko ruzakomeza gukorana n’abafatanyabikorwa bacyo nka IOM, ndetse na Minisiteri y’Ububanyi n’Amahanga yizeza abaturage bacyo ko igihugu kizakomeza gukora ibishoboka byose mu kurwanya ubucuruzi bw’abantu no gukumira ibibazo by’imirimo ivunanye no guhohotera abanyarwanda no mu bindi bihugu.

    U Rwanda rwifashishije IOM mu kubafasha kugaruka mu gihugu, ariko haracyari urugendo rwo kubarinda ibibazo by’ubucuruzi bw’abantu. Ubushobozi bwo guhangana n’ibibazo nk’ibi burakomeje, ndetse hakaba hateganijwe uburyo bwo gukumira abakoreshwa mu buryo bunyuranyije n’amategeko.

  • Perezida Paul Kagame yitabiriye umuhango w’irahira rya Perezida mushya wa Gabon, Gen. Brice Oligui Nguema

    Perezida Paul Kagame yitabiriye umuhango w’irahira rya Perezida mushya wa Gabon, Gen. Brice Oligui Nguema

    LIBREVILLE, GABON — Perezida wa Repubulika y’u Rwanda, Paul Kagame, yageze mu murwa mukuru wa Gabon, Libreville, kuri uyu wa Gatandatu, aho yifatanyije n’abandi Bakuru b’Ibihugu n’abayobozi batandukanye baturutse mu mpande zitandukanye z’isi, mu muhango w’irahira rya Perezida mushya wa Gabon, Jenerali Brice Clotaire Oligui Nguema.

    Uyu muhango wabereye kuri Stade de l’Amitié, aho ibihumbi by’abaturage ba Gabon bari bateraniye hamwe mu rwego rwo kwishimira intangiriro y’icyiciro gishya cy’ubuyobozi bw’igihugu cyabo.

    Perezida Kagame, umwe mu bayobozi bakomeye kandi bubashywe mu karere, yakiriwe ku cyubahiro, agaragaza ubushake bwo gushyigikira inzira Gabon yatangiye yo kugana ku miyoborere nshya, nyuma y’igihe cy’imvururu za politiki n’ihirikwa ry’ubutegetsi ryabaye muri 2023.

    Kwitabira irahira rya Gen. Oligui Nguema byari uburyo bwo kugaragaza ubufatanye hagati y’ibihugu byombi no gushyigikira amahoro n’ubusugire muri Afurika.

    May be an image of 5 people and text
    Gen. Brice Clotaire Oligui Nguema, wahoze ari Umugaba Mukuru w’Ingabo zishinzwe umutekano w’abayobozi (Republican Guard), yafashe ubutegetsi mu buryo butunguranye muri Kanama 2023, nyuma yo guhirika Perezida Ali Bongo Ondimba.

    Irahira rye ryari ritegerejwe na benshi nk’intambwe nshya mu kwimakaza ubuyobozi bushya muri Gabon, bwasezeranyije guha abaturage ijambo, guharanira kurwanya ruswa, no kongera kubaka icyizere mu miyoborere y’igihugu.

    U Rwanda n’igihugu cya Gabon bifitanye umubano ushingiye ku bufatanye mu bya dipolomasi, ubukungu no gusangira amahame y’imiyoborere myiza. Kuba Perezida Kagame yitabiriye uwo muhango ni ikimenyetso cy’uko u Rwanda rwifuza gukomeza gufatanya na Gabon, haba mu guharanira amahoro, iterambere ry’akarere no gusigasira inyungu rusange za Afurika.

  • Umupadiri ukomeye muri Tanzania yakubiswe bikomeye nyuma yo kunenga ubutegetsi, politiki ikomeje gushyuha mbere y’amatora

    Umupadiri ukomeye muri Tanzania yakubiswe bikomeye nyuma yo kunenga ubutegetsi, politiki ikomeje gushyuha mbere y’amatora

    DAR ES SALAAM, TANZANIA — Mu gihe Tanzania yitegura amatora y’umukuru w’igihugu ateganyijwe muri Ukwakira 2025, ubushyamirane muri politiki bukomeje gufata indi ntera. Umupadiri ukomeye wa Kiliziya Gatolika, uzwi cyane kubera amagambo akomeye anenga imikorere y’ubutegetsi buriho, yakubiswe bikomeye n’abantu bataramenyekana, ibintu byateje impagarara mu baturage n’abayoboke ba Kiliziya.

    Uyu mupadiri — utatangajwe amazina ku mpamvu z’umutekano — yibasiwe mu gihe yari avuye mu misa mu mujyi wa Mwanza, aho bivugwa ko yagiye agaragara kenshi mu nyigisho ze amagana imiyoborere y’igihugu, by’umwihariko ku bijyanye n’iyubahirizwa ry’uburenganzira bwa muntu, demokarasi n’ubwisanzure bw’itangazamakuru.

    Inama y’Abepiskopi Gatolika muri Tanzania (TEC) yasohoye itangazo rikomeye, yamagana iryo hohoterwa, igasaba ubuyobozi bukuru bw’igihugu gufata ingamba zo kurinda abantu bose bafite ibitekerezo bitandukanye, by’umwihariko abihayimana n’abandi bakunze gufata ijambo mu ruhame.

    “Kwibasira umuntu kubera ibitekerezo bye, cyane cyane iyo abivuze mu bwisanzure bwe nk’uko biteganywa n’amategeko, ni ugusubiza inyuma urugendo rwa demokarasi igihugu cyacu kimazemo imyaka myinshi.” — Itangazo rya TEC

    Kuva hatangazwa italiki y’amatora y’umukuru w’igihugu, abasesenguzi bavuga ko hagiye hagaragara ubukana mu mvugo z’abanyapolitiki, ndetse no kwikoma abavuga ku mahirwe angana mu matora. Abatavuga rumwe n’ubutegetsi baravuga ko ibikorwa nk’ibi bigaragaza ko ubwisanzure buri mu kaga, ndetse bakibaza niba amatora azaba mu mucyo n’ubwisanzure.

    Bamwe mu banyapolitiki batavuga rumwe n’ubutegetsi barimo kwibasirwa, abandi bakumirwa mu bikorwa byo kwiyamamaza cyangwa bagashyirwaho igitutu n’inzego z’umutekano.

    Umutekano n’ubwisanzure mu bibazo biri ku isonga
    Imiryango iharanira uburenganzira bwa muntu nka Amnesty International na Human Rights Watch yagiye isohora raporo zivuga ku guhonyora uburenganzira bwa politiki muri Tanzania, by’umwihariko mu bihe byegereza amatora. Ihohoterwa ry’uyu mupadiri ryabaye intandaro yo kongera gutera impungenge ku mahirwe y’uko aya matora azabera mu bwisanzure busesuye.

    “Iyo abantu batangiye guterwa ubwoba, bakubiswe cyangwa bagakumirwa mu kuvuga ibitekerezo byabo, demokarasi iba iri mu marembera.” — Umuyobozi w’ihuriro ry’imiryango ya Sosiyete Sivile muri Tanzania.

    Mu gihe uburakari bukomeje gufata intera, guverinoma ya Tanzania yahakanye ko ifite uruhare mu ihohoterwa ryabaye, isaba ko hatangira iperereza ryimbitse. Umuvugizi wa polisi yavuze ko “ari igikorwa cy’abo mu rwego rw’abagizi ba nabi”, ariko ko bakomeje gushakisha ababigizemo uruhare.

    Abaturage benshi barimo abakristu n’abatari bo bagaragaje impungenge ku isura y’amatora, bamwe bakavuga ko hakwiye ubwisanzure no gukumira ibikorwa byose bishobora guteranya abaturage.

    “Tuzitabira amatora ariko turasaba ko uburenganzira bwose bwubahirizwa, kandi ko abayobozi batemera inenge babibwira mu mahoro batabihorerwa.” — Umuturage wo muri Mwanza

    Ihohoterwa ry’uyu mupadiri ryabaye ikimenyetso gikomeye cy’uko politiki ya Tanzania irimo kwinjira mu bihe bitoroshye mbere y’amatora. Ibirindiro bya demokarasi birasabwa gukomezwa, kandi ibitekerezo bitandukanye bigahabwa umwanya mu buryo bwubaka, aho kubihanirwa.