Category: Ibidukikje

  • Africa Gears Up for Landmark Summit on Clean Energy Transition

    Africa Gears Up for Landmark Summit on Clean Energy Transition

    The Africa Climate Week and Africa Climate Summit are set to take place in Addis Ababa, Ethiopia against the background of escalating climate impacts to which African nations remain the most vulnerable. Meanwhile, global interventions to address the climate crisis continue to fall short of the urgency and scale of the situation.

     

    This is a defining moment for African nations as they convene to map out Africa-led climate solutions to address the crisis. This calls for decisive action to tackle the root cause of the crisis – coal, oil and gas- and accelerate the people-centred transition to renewable energy to advance universal energy access and sustainable development.

     

    Ahead of COP30, African nations have the opportunity to set the tone for bold climate action at the global level, by championing a fossil fuel phase-out, rejecting “false solutions”, while advancing concrete, actionable plans for a fair and financed transition. Throughout the climate week and summit, the Fossil Fuel Non-Proliferation Treaty Initiative will engage key stakeholders to advocate for climate action and explore how the proposed Fossil Fuel Treaty would support Africa’s energy transition and address the climate crisis. By joining the bloc of 17 nations from the Pacific, Latin America, the Caribbean, and Southeast Asia already engaging in discussions on a Fossil Fuel Treaty, African nations have the opportunity to build a new multilateral instrument – an actionable framework – to reinforce the Paris Agreement and address the fossil-fueled climate crisis.

     

    As Africa Climate Week enters its third day, we’re pleased to share the Fossil Fuel Treaty’s list of available spokespeople and our hosted events to support your coverage. Below are the links to and details of the relevant resources.

  • Bugesera: Abagore bibumbiye mu makoperative, bagiye kongererwa ubumenyi mu kurengera ibidukikije

    Bugesera: Abagore bibumbiye mu makoperative, bagiye kongererwa ubumenyi mu kurengera ibidukikije

    Abagore bibumbiye mu makoperative bo mu karere ka Bugesera mu murenge wa Juru, bagiye kongererwa ubumenyi mu bijyanye no kurengera ibidukikije,babifashijwe mo n’umushinga African Women in Climate Change Award (AWCA),ufasha abagore guhangana n’imihindagurikire y’ibihe no kurengera ibidukikije.

    Uyu mushinga uzibanda by’umwihariko mu bikorwa byo gufasha abagore bo mu cyaro bibumbiye mu makoperative kugira uruhare rufatika mu kurwanya ingaruka z’imihindagurikire y’ibihe, bahabwa amahugurwa azabongerera ubumenyi n’ubushobozi.

    Nyiramana Verdiane,Umunyamabanga Nshingwabikorwa wa AWCA,avuga ko intego y’uyu mushinga ari uguhindura imyumvire no kongerera ubushobozi abagore kugira ngo babe abayobozi mu bikorwa byo kurengera ibidukikije.

    Yagize ati: “Abagore bafite imbaraga nyinshi n’ubushobozi bwo kugira uruhare rukomeye mu kurwanya ihindagurika ry’ikirere. AWCA izabaha ubumenyi n’ibikoresho bibafasha kugira ijambo mu gufata ibyemezo no gushyira mu bikorwa ibikorwa birambye byo kubungabunga ibidukikije.”

    Mukantagara Eveliane umwe mu bagize koperative KAJU ikora ubuhinzi bwo gutubura ibiti by’imbuto ziribwa, avuga ko uyu mushinga bawitezeho kubongerera ubumenyi mu kubungabunga neza ibidukikije ndetse no gushaka ibisubizo by’ikibazo cy’ihindagurika ry’ikirere.

    Ati: “Mu bikorwa dukora nk’abadamu buri koperative yacu, turabona uyu munsinga uzatwongerera ubumenyi noneho turusheho gukora ubuhinzi bwacu neza tububyaze umusaruro, kandi tunagira uruhare mu kurengera ibidukikije.”

    Ntawuhiganayo Jean Claude wo muri imwe muri koperative yo mu Karere ka Kicukiro ikora ubuhinzi buhangana n’imihindagurikire y’ikirere, akaba ari umwe mu bazajya bigisha abo muri Juru uburyo bwo guhangana n’imihindagurikire y’ibihe; asanga gushyigikira umugore mu gukoresha ubutaka neza ari intambwe ikomeye mu kurengera ibidukikije.

    Yagize ati: “Iyo ufashe umugore akabona ubumenyi n’uburyo bwo gukoresha ubutaka neza, agashobora gukora uturima tw’igikoni murugo ku buso buto, bituma abubyaza umusaruro ugaragara kandi burambye, bityo bigafasha mu kurwanya iyangirika ry’ubutaka.”

    Umuyobozi w’Akarere ka Bugesera, Mutabazi Richard, yashimye ubufatanye hagati y’inzego z’ibanze n’abafatanyabikorwa, yagize ati: “Guhugura abagore ku bijyanye no kubungabunga ibidukikije ni kimwe mu by’ingenzi bizafasha mu kubaka iterambere rirambye. Abagore bafite uruhare mu gufata ibyemezo by’ingo zabo, bityo iyo bahuguwe neza, bigira ingaruka nziza ku mibereho y’imiryango n’iterambere ry’Igihugu.”

    Biteganyijwe ko Umushinga African Women in Climate Change Award uzamara umwaka umwe ukorera mu turere dutanu ku nkunga ya Ambasade ya Australia mu Rwanda, ukaba unateganya gutanga ibihembo ku makoperative azagaragaza imikorere myiza n’udushya mu bikorwa byo kurengera ibidukikije.

    Ibi bikorwa bikazakorera mu makoperative y’abagore akora ibikorwa byo kubungabunga ibidukikije mu turere twa Bugesera, Kicukiro, Musanze, Gisagara na Nyamasheke.

  • Imvura nyinshi irimo inkuba n’umuyaga yahitanye abantu batanu

    Imvura nyinshi irimo inkuba n’umuyaga yahitanye abantu batanu

    Imvura nyinshi irimo inkuba n’umuyaga yaguye mu Rwanda kuva tariki ya 11 kugeza ku ya 18 Kanama 2025, yahitanye abantu batanu, ikomeretsa abandi 13 ndetse yangiza ibikorwa remezo bitandukanye birimo amazu, uruganda n’ibiraro. Minisiteri ishinzwe Ibikorwa by’Ubutabazi (MINEMA) ivuga ko ibihe nk’ibi biterwa n’imihindagurikire y’ibihe.

    Imibare itangwa n’iyi Minisiteri igaragaza ko muri rusange habaye ibiza 23 mu gihe cy’iyo minsi umunani, byiganjemo ibyatewe n’inkuba. Inkuba zonyine zishe abantu batanu, zikomeretsa abandi 13, ndetse zinangiza inzu 1, zica inka 3 ndetse  zangiza n’ubuhunikiro bubiri.

    Ikindi cyagaragaye ni umuyaga mwinshi wangije amazu atandatu, inkongi y’umuriro yibasira uruganda rumwe rwo mu karere ka Kicukiro, n’amazu ane yahiye, ndetse n’imyuzure yasenye ibiraro bibiri.

    Mu turere twibasiwe cyane harimo aka Burera aho inkuba yishe abantu babiri, Kamonyi habaye ibiza 4 bigasenya amazu atandatu n’abantu batatu bagakomereka.

    Utundi turere twagaragayemo ibiza byinshi ni Nyamasheke na Rusizi, aho buri karere kabayemo bitatu byasize bisenye ikiraro muri buri karere, bigahitana umuntu umwe muri Rusizi ( wishwe n’inkuba), hangirika amazu abiri. Muri Nyamasheke hakomeretse abantu 8, hangirika inzu imwe.

    Nimugihe mu minsi ibiri gusa (17-18 Kanama), ariho habaye ibiza byateje ingaruka nyinshi mu turere twa Burera, Kamonyi na Rutsiro, kuko habaye ibiza 11 byahitanye  abantu batatu (muri 5 bapfuye mu minsi 8) bigakomeretsa abandi 11, hasenyuka amazu 7 ndetse umwuzure usenya n’ikiraro.

    MINEMA ivuga ko izi ngaruka zituruka ku mvura nyinshi iri kugwa muri uku kwezi kandi bitari bisanzwe. Hari kandi iyo turi kwinjira mu gihe cy’Umuhindo hagwa imvura nyinshi ivanze mo inkuba n’umuyaga mwinshi bitewe n’imihindagurikire y’ibihe, aho tuba Tuvalu mu mpeshyi (mu zuba ryinshi) rwinjira mu gihe cy’imvura ( umuhindo).

    Minisiteri isaba abaturage gukaza ingamba zo kwirinda zirimo kugenzura no gusana amazu ashaje, kuzirika ibisenge, kubaka fondasiyo z’amazu zikomeye, gutera ibirwanyasuri no gusukura inzira z’amazi, ndetse no kugendera kure ibiti, insinga n’imiyoboro y’amashanyarazi mu gihe cy’imvura.

    Harimo kandi kwirinda gucomeka ibyuma no kugama mu nzu mugihe hari kugwa imvura irimo inkuba.

     

     

  • Rulindo: RIB yasabye abaturage kutishora mu bikorwa by’ubucukuzi bw’amabuye y’agaciro bunyuranyije n’amategeko

    Rulindo: RIB yasabye abaturage kutishora mu bikorwa by’ubucukuzi bw’amabuye y’agaciro bunyuranyije n’amategeko

    Urwego rw’Ubugenzacyaha RIB,rwasabye abaturage bo mu karere ka Rulindo,kutishora mu bikorwa by’ubucukuzi bw’amabuye y’agaciro bunyuranyije n’amategeko ndetse n’ababikoraga bakabireka kuko bigize icyaha,byangiza ibidukikije ndetse ababikora bakaba bahasiga n’ubuzima.

    Ni ibyagarutsweho na Jean Claude NTIRENGANYA,ushinzwe ibikorwa byo gukumira ibyaha muri RIB, kuri uyu wa mbere tariki ya 11 Kanama 2025,ubwo mu murenge wa Murambi, mu kagali ka Gatwa, hamwe mu hakorerwa ubucukuzi w’amabuye y’agaciro,uru rwego rwari mu bukangurambaga bwo kurwanya no gukumira ibyaha bihungabanya ibidukikije n’ibindi byaha by’inzaduka.

    Yagize ati “Twaje aha rero muri uyu murenge wa Murambi, kugirango tuganire kuri ibi bikorwa byo gucukura amabuye y’agaciro mu buryo bunyuranyije n’amategeko kuko naho bihari cyane cyane ko hari n’aho byagiye binagaragara ko byagiye binahitana n’ubuzima bw’abantu. Aha rero twakanguriraga abaturage ibikorwa bibi nkibyo ngibyo uko babyirinda n’uruhare bagomba kugira kugirango babikumire ariko noneho tunabasobanurira ko binagize n’ibyaha bihanwa n’amategeko”.

    Yongeyeho ko“Ababikora rero twabasabaga ko bagomba kubivamo kuko bibagiraho ingaruka zitoroshye bamwe bafite imiryango yabo irimo ikurikiranwa mu mategeko bari muri gereza n’ahandi cyangwa bagomba gutanga amahazabu ateganwa nayo atari make rimwe na rimwe abasiga mu kangaratete”.

    Jean Claude NTIRENGANYA,ushinzwe ibikorwa byo gukumira ibyaha muri RIB,yasabye abaturage kutishora mu bikorwa by’ubucukuzi bw’amabuye y’agaciro binyuranyije n’amategeko.

    Nk’uko amategeko abiteganya uhawe icyangombwa cyo gucukura amabuye y’agaciro na kariyeri asinyana na leta amasezerano y’uko azakora ubucukuzi abungabunga ibidukikije nk’uko bigarukwaho na Bwana BAGILIJABO Jean d’Amour,Umuyobozi w’Ishami rishinzwe ubugenzuzi mu Rwego rw’Igihugu rushinzwe Mine,Peteroli na Gazi mu Rwanda [RMB].

    Ati “Ugiye gukora ubucukuzi mbere yo guhabwa uruhushya abanza gusinyana na leta.Aba agomba gucukura abungabunga ibidukikije,agacukura akurikije amategeko, akagira ibizenga binini bifata amazi ku buryo kizira kikaziririzwa ko yarekura amazi ngo ayamene mu mugezi ataracayuka kandi buri gihe aba agomba kwita ku bidukikije agatera amashyamba aho amaze gucukura ndetse aho amaze gucukura atagikeneye akahasubiranya”.

    BAGILIJABO Jean d’Amour,Umuyobozi w’Ishami rishinzwe ubugenzuzi muri RMB,avuga ko ugiye gukora ubucukuzi bw’amabuye y’agaciro,mbere yo guhabwa uruhushya abanza gusinyana na leta amasezerano y’uko azabungabunga ibidukikije.

    Mu mirenge ine igize akarere ka Rulindo,hacukurwamo amabuye y’agaciro atandukanye mu buryo bwemewe n’amategeko,ariko hakaba n’abandi babikora mu buryo butemewe bazwi nka ‘Abapari’,ndetse rimwe na rimwe bakaba bavugwaho ibikorwa by’urugomo.Umuyobozi w’aka karere wungirije ushinzwe iterambere ry’ubukungu, RUGERINYANGE Theoneste,akaba avuga ko nk’ubuyobozi bahagurukiye iki kibazo.

    Ati “Nk’akarere hari ingamba twafashe,iyambere ni ugukora ubukangurambaga nk’ubwo twakoze uyu munsi dufatanyije na RIB,ndetse na RMB,…kugirango twigishe bave mu bucukuzi bw’amabuye y’agaciro butemewe.Nyuma yo kwigisha abarenze ku mabwiriza ndete n’amategeko abo nabo habaho no gutanga ibihano. Ibyo rero byose tubona ko bizagenda bifasha bwa bucukuzi butemewe bukagenda bugabanuka”.

    Yakomeje agira ati “Ikindi n’uko tugirana ibiganiro n’izi kampani zicukura kugirango habeho kwagura aho bakorera bakongera umubare w’abaturage baha akazi, ibyo nabyo bituma hari abava muri bwa bucukuzi butemewe”.

    Umuyobozi w’akarere ka Rulindo,wungirije ushinzwe iterambere ry’ubukungu, RUGERINYANGE Theoneste,avuga ko nk’ubuyobozi bahagurukiye ikibazo cy’Abapari.

    Itegeko n° 072/2024 ryo ku wa 26/06/2024 rigenga ubucukuzi bw’amabuye y’agaciro na kariyeri, mu ngingo yaryo ya 63, riteganya ko umuntu ku giti cye ukora ibikorwa by’ubucukuzi bw’amabuye y’agaciro nta ruhushya, aba akoze icyaha. Iyo abihamijwe n’urukiko, ahanishwa igifungo kitari munsi y’imyaka ibiri ariko kitarenze imyaka itanu n’ihazabu itari munsi ya 25.000.000 FRW ariko itarenze 50.000.000 FRW cyangwa kimwe gusa muri ibyo bihano.

    Iyo bikozwe na sosiyete ifite ubuzimagatozi, koperative, sosiyete yabyawe n’indi, ubufatanye mu bucuruzi, cyangwa ikigo gifite ubuzimagatozi, iyo babihamijwe n’urukiko, bihanishwa ihazabu itari munsi ya 60.000.000 FRW ariko itarenze 80.000.000 FRW.

    Iyo urukiko ruhamije uregwa iki cyaha kandi runategeka ubunyagwe bw’amabuye y’agaciro,gusubiranya aho amabuye y’agaciro yacukuye,gusana cyangwa kuriha ibikorwa remezo byangiritse no gusana cyangwa kuriha imitungo y’abaturage yangiritse.

  • Gicumbi: Abangizaga ibidukikije bacukura zahabu mu buryo bunyuranyije n’amategeko batawe muri yombi

    Gicumbi: Abangizaga ibidukikije bacukura zahabu mu buryo bunyuranyije n’amategeko batawe muri yombi

    Polisi y’u Rwanda ikorera mu karere ka Gicumbi, ku bufatanye n’izindi nzego yataye muri yombi abagabo umunani bikekwa ko bari mu itsinda ry’abiyitaga abaparakomando,bagakora ubucukuzi bw’amabuye y’agaciro yo mu bwoko bwa zahabu mu buryo bunyuranyije n’amategeko,ari nako bangiza ibidukikije n’ibikorwa remezo.

    Aba bagabo bakoreraga ubu bucukuzi mu mugezi wa Gateke,uherereye mu murenge wa Bwisige,akagari ka Mukono,bafatiwe mu bikorwa byo gucukura zahabu mu buryo bunyuranyije n’amategeko,aho bangizaga imirima y’abaturage,ibidukikije byegereye uwo mugezi.Ubu bucukuzi bwatezaga umutekano muke n’ubushyamirane hagati yabo n’abaturage bahafite ibikorwa bitandukanye.

    Umuvugizi wa Polisi y’u Rwanda mu Ntara y’Amajyaruguru IP Ignace NGIRABAKUNZI,yatangaje ko ubucukuzi butemewe nk’ubu bufite ingaruka mbi nyinshi zirimo kwangiza ibidukikije no guteza umutekano muke mu baturage.

    Ati “Iteka ubucukuzi bukozwe mu buryo bunyuranyije n’amategeko bwangiza ibidukikije,ariko bikanateza umutekano muke hagati y’ababukora n’abafite ibikorwa byangizwa n’ubwo bucukuzi”.

    Yakomeje avuga ko Atari muri Bwisige gusa hibasiwe n’ibikorwa nk’ibi,ahubwo ko n’ahandi hose Polisi izakomeza byo kubihashya.

    Ati “Usibye aha muri Bwisige,hari n’ahandi abaturage bangirizwa imyaka n’imirima kubera abantu biyita abaparakomando.Polisi izakomeza kubakurikirana aho bari hose kugirango babiryozwe”.

    IP Ignace NGIRABAKUNZI,yavuze ko Polisi y’u Rwanda,yibutsa abantu bishora mu bucukuzi butemewe n’amategeko bw’amabuye y’agaciro kubireka kuko ku bufatanye n’abaturage ibikorwa nk’ibi bizakomeza gukumirwa,ababa bishe amategeko bagafatwa bakagezwa imbere y’ubutabera.

    Abagabo umunani bafashwe kuri ubu bafungiye kuri sitasiyo ya Polosi ya Byumba,aho bari gukurikiranwa n’Urwego rw’Ubugenzacyaha (RIB).