Category: Amakuru

  • Perezida Museveni yakiriye Eri Arfiya w’Ubuyapani baganira ku bufatanye n’amahirwe y’ubucuruzi hagati ya Uganda n’Ubuyapani

    Perezida Museveni yakiriye Eri Arfiya w’Ubuyapani baganira ku bufatanye n’amahirwe y’ubucuruzi hagati ya Uganda n’Ubuyapani

    ENTEBBE, UGANDA — Perezida wa Uganda, Yoweli Kaguta Museveni, yakiriye mu biro bye biherereye i Entebbe Eri Arfiya, Umunyamabanga wa Leta wungirije ushinzwe Ububanyi n’Amahanga w’Ubuyapani, mu biganiro byibanze ku guteza imbere ubufatanye hagati y’ibihugu byombi, cyane cyane mu bijyanye n’ishoramari, ubuhinzi n’inganda.

    Iyi nama yabaye ku wa Gatandatu tariki ya 3 Gicurasi 2025, igamije gukomeza umubano mwiza umaze igihe hagati ya Uganda n’Ubuyapani, ndetse no gutekereza ku mishinga y’iterambere yafatanya gutezwa imbere binyuze mu bufatanye bwa guverinoma zombi.

    Ubufatanye mu ishoramari n’inganda z’ubuhinzi

    Perezida Museveni yashimangiye ko Uganda ari igihugu gifite amahirwe menshi y’ishoramari, cyane cyane mu bijyanye n’ubuhinzi, ingufu, ubucukuzi bw’amabuye y’agaciro, ubukerarugendo no gutunganya ibikomoka ku buhinzi.

    Turashishikariza ishoramari ry’Abarabu, Abanyamerika, Abarusiya n’Abayapani. Uganda ifite isoko rinini, amazi, ubutaka butarabyazwa umusaruro, ndetse n’urubyiruko rwinshi rukeneye imirimo. Ibi byose ni amahirwe ku bashoramari,” Perezida Museveni yabwiye Eri Arfiya.

    Eri Arfiya nawe yashimangiye ko Ubuyapani bwiteguye kongera ubufatanye na Uganda, by’umwihariko binyuze mu bigo byigenga (private sector) bikorera muri Aziya. Yanagaragaje ko Ubuyapani bushimira uruhare rwa Uganda mu gutuma Afurika iba igice cy’ingenzi mu isoko ry’isi.

    May be an image of 3 people and text

    Ubuyapani bufite ubushake bwo gutera inkunga imishinga ifatika yateza imbere imibereho y’Abanya-Uganda, cyane cyane binyuze mu buhinzi bugezweho no kubaka ubushobozi bw’urubyiruko,” Eri Arfiya yatangaje.

    Uburezi, ikoranabuhanga n’ingufu z’amashanyarazi

    Perezida Museveni yagaragaje ko Uganda ikeneye ubufasha mu guteza imbere ikoranabuhanga n’uburezi bushingiye ku bumenyingiro, aho yasabye ko Ubuyapani bwafasha mu gutanga amahugurwa n’ibikoresho ku mashuri y’imyuga no ku bigo byigisha ibijyanye n’ubuhanga bwa tekinike.

    Banaganiriye kandi ku mishinga y’ingufu z’amashanyarazi zishingiye ku mirasire y’izuba (solar energy), aho Uganda ishaka kongera ubushobozi bwayo mu gukwirakwiza amashanyarazi cyane cyane mu bice by’icyaro.

    Umubano umaze imyaka irenga 60

    Uganda n’Ubuyapani bisanzwe bifitanye umubano mwiza mu bya dipolomasi, wubakiye ku bufatanye mu burezi, ubuvuzi, ibikorwaremezo n’ubuhinzi. Muri iyi myaka ishize, Ubuyapani bwatangiye gutera inkunga imishinga myinshi irimo iy’imihanda, amavuriro n’amazi meza mu bice by’icyaro.

    Mu kiganiro cyabereye mu Ngoro y’Umukuru w’Igihugu, impande zombi zemeranyije gukomeza guhura kenshi no gushyiraho itsinda ry’impuguke rishinzwe guhuza imishinga n’ibikorwa bifatika.

  • Perezida Faure Gnassingbé yahawe umwanya mushya udafite manda ntarengwa: Abatavuga rumwe n’ubutegetsi bavuga ko ari ihirikwa ry’inzego ryambaye ubusa

    Perezida Faure Gnassingbé yahawe umwanya mushya udafite manda ntarengwa: Abatavuga rumwe n’ubutegetsi bavuga ko ari ihirikwa ry’inzego ryambaye ubusa

    LOMÉ, TOGO — Inteko Ishinga Amategeko ya Togo yemeje impinduka ku Itegeko Nshinga zitavuzweho rumwe, zihindura uburyo igihugu kiyoborwamo, zituma Perezida Faure Gnassingbé ashobora gukomeza kuba ku butegetsi igihe kirekire, atagombye guhatana mu matora ya rubanda nk’uko byahoze.

    Izi mpinduka, zemejwe ku wa Gatanu, zashyizeho système parlementaire aho Perezida w’igihugu azajya atorerwa mu Nteko Ishinga Amategeko aho gutorerwa n’abaturage, kandi agakorana na Minisitiri w’Intebe nk’umuyobozi ushinzwe imirimo ya buri munsi y’igihugu. Abanenga bavuga ko iyi ari nzira nshya yo gukomeza gufata ubutegetsi mu buryo bunyuranyije n’amahame ya demokarasi.

    Faure Gnassingbé aguma ku butegetsi nyuma y’imyaka 19

    Faure Gnassingbé amaze imyaka 19 ku butegetsi, asimbuye se Gnassingbé Eyadéma wayoboye Togo imyaka irenga 38 kugeza apfuye mu 2005. Iri vugururwa rishya ry’Itegeko Nshinga rivuze ko ashobora kongera gutorerwa indi myanya nk’umukuru w’igihugu binyuze mu nteko, ibyo bamwe basanga ari ukwigira umwami mu izina rya repubulika.

    Ibi ni ihirikwa ry’inzego ryakorewe mu nteko. Ntabwo ari ivugururwa ry’itegeko nshinga. Ni ihame ryo kugundira ubutegetsi,” biri mu byo yatangaje Brigitte Adjamagbo-Johnson, umwe mu bayobozi b’ishyaka ritavuga rumwe n’ubutegetsi.

    Abashyigikiye ivugururwa bavuga ko ari intambwe ishimangira ituze

    Ku rundi ruhande, abadepite ba Rassemblement du Peuple Togolais (RPT), ishyaka riri ku butegetsi, bavuga ko impinduka zigamije kongera ituze mu buyobozi bw’igihugu no gukemura ibibazo by’ingutu bya politiki byagiye bigaragara mu matora ya buri gihe.

    Turimo kubaka sisitemu itajegajega izatuma ubuyobozi butekanye, butarangwamo imvururu za buri gihe zishingiye ku matora,” byavuzwe na Perezida w’Inteko Ishinga Amategeko, Yawa Djigbodi Tsègan.

    Impaka ku ihindurwa ry’ubutegetsi muri Afurika

    Iri vugururwa riri mu bikomeje gutera impaka muri Afurika aho abategetsi bamwe bashinjwa guhindura amategeko kugira ngo bagume ku butegetsi, bikozwe mu izina ry’amavugurura cyangwa iterambere. Ibihugu nka Tchad, Côte d’Ivoire, Congo-Brazzaville, Uganda na Rwanda byagiye binengwa n’imiryango mpuzamahanga mu gihe abategetsi babyo bahinduraga Itegeko Nshinga kugira ngo bongere manda zabo cyangwa bavaneho imbibi zabyo.

    Mu gihe Togo yari iteganyijwe gukora amatora rusange muri 2025, iyi mpinduka bivuze ko Perezida atazongera kwiyamamariza uyu mwanya mu buryo busanzwe, ahubwo azashobora gushyirwaho n’abadepite b’ishyaka rye riri ku butegetsi. Ibi byahise bivugisha abatavuga rumwe n’ubutegetsi, bamwe batangira kwita Togo “ubwami burangajwe imbere n’umuryango umwe.”

    Ijwi ry’abaturage ririmo guterwa icyasha

    Mu mijyi imwe ya Togo haragaragaye imyigaragambyo y’abatavuga rumwe n’ubutegetsi n’abaturage basaba ko Itegeko Nshinga ryariho rikomeza kubahirizwa. Polisi yasubije iyo myigaragambyo ku ngufu, harafatwa bamwe, abandi barakomereka. Amnesty International n’izindi mpuzamiryango zasabye ko uburenganzira bwo kwigaragambya bwubahirizwa, kandi ko hazabaho “ubwisanzure nyabwo bwa politiki.”

  • Abitabiriye ‘Around the World Embassy Tour 2025’ bateguwe na Ambasade y’u Rwanda muri Amerika bishimiye imbyino, indyo gakondo n’umuco nyarwanda

    Abitabiriye ‘Around the World Embassy Tour 2025’ bateguwe na Ambasade y’u Rwanda muri Amerika bishimiye imbyino, indyo gakondo n’umuco nyarwanda

    WASHINGTON D.C — Ku wa 3 Gicurasi 2025, Ambasade y’u Rwanda muri Leta Zunze Ubumwe za Amerika yitabiriye igikorwa ngarukamwaka kizwi nka “Around the World Embassy Tour”, gihuza ambasade z’ibihugu bitandukanye zikorera muri Amerika, aho buri gihugu cyerekana umuco wacyo binyuze mu birori n’imurikabikorwa.

    Ambasade y’u Rwanda, iri mu murwa mukuru Washington D.C., yakiriye abantu barenga 2,000 baturutse mu mpande zitandukanye z’Amerika n’isi, baje kwirebera no gusobanukirwa byinshi ku muco nyarwanda. Mu byo bashimye cyane harimo imbyino gakondo zinyuze amatwi n’amaso, indyo zidasanzwe z’iwacu zirimo isombe, ibirayi n’inyama zokeje, ndetse n’imyambaro n’ibikoresho by’ubugeni byiganjemo ibikorerwa n’abanyabukorikori b’Abanyarwanda.

    May be an image of 11 people and crowd
    Itsinda ry’ababyinnyi ryagaragaje imbyino za Kinyarwanda zirimo intore, imihamirizo ndetse n’amakaraza. Abitabiriye bagaragaje ko bishimiye uburyo u Rwanda rwabashije kugaragaza umuco warwo mu buryo bushimishije, bujyanye n’igihe ariko bukigumana ubusugire bwabwo.

    “Ni ubwa mbere mbonye imbyino nk’izi. Biragaragara ko Abanyarwanda bafite umuco wabo bihagazeho kandi biteye ishema ku gihugu cyanyu,” umwe mu bitabiriye, witwa Sarah Jenkins, yavuze.

    Mu cyumba cyari cyateguwe ku buryo bwihariye, hatangiwe amafunguro y’umwimerere ateguwe n’Abanyarwanda batuye muri Amerika, ahabereye n’isangirira rusange hagati y’abashyitsi n’abakozi ba ambasade. Ibi byatumye benshi bifuza kumenya byinshi ku Rwanda no ku ngendo zijyayo.

    “Naryeye isombe bwa mbere, ni ibintu bitangaje uburyo bifite uburyohe budasanzwe. Ndashaka kuzajya mu Rwanda nkabibona aho bituruka,” undi mukobwa ukomoka muri Texas yatangaje.

    May be an image of 12 people and crowd
    Ambasaderi Mathilde Mukantabana, uhagarariye u Rwanda muri Amerika, yatanze ubutumwa bugaragaza u Rwanda nk’igihugu gifite umutekano, giteye imbere kandi gitekanye. Yasabye abashyitsi baje muri ambasade kuzagenera igihe u Rwanda nk’igihugu bakwiye gusura.

    “U Rwanda si igihugu cy’amateka mabi gusa, ni igihugu cyahisemo kwiyubaka, gutekereza ejo hazaza no kwakira buri wese. Turabatumira gusura u Rwanda, muzahava mushimye cyane,” Amb. Mukantabana yabwiye imbaga.

    Imurikabikorwa ry’amateka n’ubukerarugendo
    Mu cyumba kimwe cyari giteguye nk’igisigo cy’amateka, herekanwaga amafoto y’u Rwanda rwa kera n’urwa none, hamwe n’ibikoresho byakoreshwaga n’abo hambere. Abashyitsi bahawe n’ibitabo n’udutabo tw’ubukerarugendo n’ubucuruzi bw’u Rwanda, kugira ngo barusheho kumenya ibibera mu gihugu.