Category: Amahanga

  • Ayatollah Khamenei Yatangaje Abamusimbura mu Gihe Yakwicwa.

    Ayatollah Khamenei Yatangaje Abamusimbura mu Gihe Yakwicwa.

    Umuyobozi w’ikirenga wa Iran, Ayatollah Ali Khamenei, yatangaje amazina y’abantu batatu bo mu rwego rwo hejuru rw’abihaye Imana (clerics) bashobora kuzamusimbura mu gihe yaba yishwe cyangwa aguye mu gitero, nk’uko byatangajwe n’ikinyamakuru The New York Times, gisubiramo amakuru cyahawe n’abayobozi batatu bo muri Iran bazi neza imigambi y’igihe cy’intambara yihariye Khamenei yateganyije.

    Aya makuru, atangajwe cyane ku bijyanye n’umutekano n’imiyoborere ya Iran, yerekana ko Khamenei asigaye aba mu buhungiro bwihariye bwo munsi y’ubutaka (bunker), aho abifashijwemo n’inzego z’umutekano zo hejuru yamaze gutegeka ko hafungwa burundu imiyoboro yose y’ikoranabuhanga iri hafi ye, mu rwego rwo kugabanya amahirwe y’uko aho aherereye hashobora kumenyekana n’abamurwanya.

    Ibi bikorwa birerekana uburyo ubuyobozi bwa Iran buri gukaza umurego mu kwirinda ibishobora gutungurana, cyane cyane mu bihe bitarimo umutekano usesuye nk’uko bigaragara mu Burasirazuba bwo Hagati. Khamenei, w’imyaka 85, asanzwe ari ku isonga ry’ubutegetsi bwa Iran kuva mu 1989, ndetse akunze kugirwa ibanga ku bijyanye n’ubuzima bwe n’imyanzuro ikomeye afata.

    Nk’uko NYT ibitangaza, icyemezo cyo gutoranya abantu bashobora kumusimbura cyafashwe mu ibanga rikomeye, ariko kigamije gutegura neza ejo hazaza h’igihugu mu gihe cy’amage, harimo n’ibitero bishobora guturuka hanze cyangwa iby’intambara z’imbere mu gihugu.

    Nubwo amazina y’abihaye Imana batatu batoranyijwe atatangajwe ku mugaragaro, inkuru ivuga ko Mojtaba Khamenei, umuhungu wa Ayatollah Khamenei, ndetse afitanye ubusabane bwa hafi n’inzego z’igisirikare cya Islamic Revolutionary Guards Corps (IRGC), ataza ku rutonde rw’abashobora gusimbura se. Uyu yari amaze igihe yibazwaho nk’umwe mu bashobora kuzamurwa ku rwego rw’ubuyobozi bw’ikirenga, ariko ntiyashyizwe ku rutonde, nk’uko abategetsi babitangaje.

    Uwitwaga ko afite amahirwe menshi yo kuzaba umusimbura, Ibrahim Raisi, wahoze ari Perezida wa Iran w’uruhande rw’abarwanashyaka (conservateur), yitabye Imana mu mpanuka y’indege muri 2024, ibintu byafashwe nk’icyuho gikomeye mu bayobozi bashoboraga gufata inshingano z’ubuyobozi bw’igihugu.

    Raisi, wakunze kurangwa n’imvugo ikomeye n’ubudahemuka kuri Khamenei, yari aherutse kuvugwa cyane mu bikorwa bya dipolomasi n’ubucuruzi hamwe n’ibihugu bikomeye by’Aziya, birimo Uburusiya n’u Bushinwa. Urupfu rwe rwagize ingaruka zikomeye ku rugamba rwa Iran rwo gutegura ihinduramatwara ry’ubuyobozi ridasize igihombo cy’icyuho cya politiki.

    Abasesenguzi bavuga ko ibi byemezo bigaragaza uburyo ubutegetsi bwa Iran bukomeje gutekereza ku muco wo kwigira no kwihagararaho mu buryo bwihariye, ariko nanone bigaragaza icyifuzo cyo gukumira impinduka zishobora gutungurana. Kuba umuyobozi w’igihugu atangiye gutegura abasimbura be mu ibanga kandi yikoma ikoranabuhanga ryo hanze, ni ikimenyetso cy’uko Iran ikomeje gutinya ibitero by’ubutasi ndetse n’intambara ishingiye ku makimbirane mpuzamahanga.

  • Impungenge mu Karere ka Aziya: Indege za B-2 z’u Amerika Zerekeje mu Nyanja y’u Buhinde.

    Impungenge mu Karere ka Aziya: Indege za B-2 z’u Amerika Zerekeje mu Nyanja y’u Buhinde.

    Ku wa Gatandatu, indege za gisirikare za Leta Zunze Ubumwe za Amerika zo mu bwoko bwa B-2 Spirit bombers zatangiriye urugendo zivuye ku birindiro bitandukanye muri Amerika, zijya ku birindiro byo mu gace ka Pacific, hafi y’Inyanja y’u Buhinde. Ibi bibaye mu gihe Perezida Donald Trump akomeje gutekereza ku buryo ashobora kugaba igitero kuri Iran, ibintu bikomeje gutera impaka no kwibazwaho ku rwego mpuzamahanga.

    Indege za B-2 Spirit zizwiho kuba ari zimwe mu ndege z’intambara za gisirikare za Amerika zifite ubushobozi bwo gutwara ibisasu bikomeye, harimo n’ibitwaro bya kirimbuzi (nucléaires).

    The Northrop B-2 Spirit - Warfare History Network

    Zishobora gukora ingendo ndende ku buryo zitagombera guhagarara mu nzira, ndetse zikagenda mu buryo butagaragara ku binyabiziga bya radar. Kuba izo ndege zerekeje mu Nyanja y’u Buhinde ni igikorwa cyiswe “rotation isanzwe” n’inzego z’umutekano za Amerika, ariko bivuze byinshi mu rwego rw’impinduka z’ubutasi n’umutekano.

    Nubwo Leta Zunze Ubumwe za Amerika zivuga ko aya ari amahugurwa asanzwe ya gisirikare, abasesenguzi ba politiki mpuzamahanga bavuga ko ibi bikorwa bijyanye n’ibihe bikomeye by’umutekano biri hagati ya Iran n’umufatanyabikorwa ukomeye wa Amerika mu Burasirazuba bwo Hagati, ari we Israel.

    Iranians hold talks with Europeans and U.N. Security Council : NPR

    Muri iyi minsi, Iran yakomeje kurangwa n’imvugo zikaze ndetse n’ibikorwa bikanganye bijyanye no kwihimura ku byabaye muri Gaza no ku bafatanyabikorwa ba Israel mu karere. By’umwihariko, hari impungenge z’uko Iran ishobora gutera Israel cyangwa gutera ingabo za Amerika ziri mu karere, ibintu byatuma habaho igikorwa cy’intambara cyagutse.

    Abayobozi ba gisirikare bo muri Amerika batangaza ko gukomeza kohereza indege za B-2 muri kariya gace bigamije gukumira igitero cyose gishobora guturuka ku barwanya Amerika, no kugaragaza ko Amerika ifite ubushobozi bwo kwirwanaho cyangwa gutabara inshuti zayo igihe cyose bikenewe. Ntibahwema kwemeza ko ari uburyo bwo gushyira igitutu kuri Iran no kuyibuza kugira ibikorwa biteje umutekano muke.

    Ariko kandi, abaturage ndetse n’abahanga mu by’akarere, harimo n’abasesengura politike ya Iran, babona ko ibi bishobora gukurura indi mirwano. Bagaragaza impungenge z’uko ibikorwa nk’ibi bishobora guteza intambara y’akarere, cyane cyane mu gihe Iran itigeze ihishira ubushake bwayo bwo kwihorera cyangwa gutanga igisubizo gikomeye ku gitutu cyose yotswa.

    Nubwo kugeza ubu nta gihamya ifatika cy’uko igitero cya Amerika kuri Iran kiri hafi kubaho, ibiri kubera mu kirere byerekana ko ibintu bidashobora gufatwa nk’ibisanzwe. Igihe cyose indege nk’izi zoherezwa hafi y’akarere kazwiho ubushyamirane, haba hari ubutumwa buhambaye buba butanzwe, byaba ari mu rwego rwo kurinda umutekano cyangwa kwerekana ubushobozi.

    Trump has approved US attack plans on Iran but hasn't made final decision,  sources say - ABC News

    Perezida Donald Trump, uzwiho gukoresha imbaraga mu buryo budateguwe cyangwa budasanzwe, yakomeje gutangaza ko Amerika “yiteguye gukora icyo ari cyo cyose” kugira ngo ihagarike ibikorwa bya Iran. Ibi bishobora gufatwa nk’ubutumwa bushobora kuganisha ku ntambara cyangwa se uburyo bwo guhatira Iran kuganira.

  • Chris Brown Yasabye Urukiko Guhisha Amakuru Ajyanye n’Urubanza Aregwamo, Yitwaje Umutekano w’Umuryango we

    Chris Brown Yasabye Urukiko Guhisha Amakuru Ajyanye n’Urubanza Aregwamo, Yitwaje Umutekano w’Umuryango we

    Umuhanzi w’icyamamare Chris Brown yasabye urukiko ko rwamufasha guhisha inyandiko z’ibyo yavuze mu rubanza aregwamo, aho ashinjwa gukomeretsa umuntu binyuze ku mbwa ye, mu kirego cy’amafaranga agera kuri miliyoni 90 z’amadolari.

    Chris Brown yagaragaje impungenge z’uko iyo nyandiko yashyirwa ahagaragara bishobora gushyira ubuzima bw’abana be n’abandi bagize umuryango we mu kaga, yibutsa ko mu bihe bishize urugo rwe rwigeze kwinjirwamo n’abajura inshuro nyinshi.

    Nk’uko byatangajwe n’abanyamategeko be, iyi nyandiko y’iremezo (deposition) irimo amakuru yihariye ajyanye n’imiterere y’ubuzima bwe bwite, aho abana be baba, n’andi makuru y’ubwirinzi ashobora gukoreshwa nabi n’abantu bafite imigambi mibi.

    Ibi bibaye mu gihe Chris Brown aregwa n’umukozi wahoze amufasha mu rugo, uvuga ko yatewe n’imbwa ye bikamuviramo ibikomere bikomeye, bigatuma aregera indishyi zishingiye ku bikomere byo ku mubiri ndetse n’ihungabana ryo mu mutwe.

    Chris Brown yahakanye kuba yarirengagije inshingano zo kurinda umutekano w’abandi bari mu rugo rwe, ariko avuga ko atifuza ko uru rubanza rutuma umuryango we ushyirwa mu byago birenze ibyo ashinjwa.

    Kugeza ubu, urukiko ntiruratangaza icyemezo ku busabe bwe bwo guhisha inyandiko z’uru rubanza, ariko abasesenguzi mu by’amategeko bavuga ko uruhare rw’itangazamakuru n’uburenganzira bwo kumenya ukuri bishobora guhangana n’uburenganzira bwe ku buzima bwite n’umutekano w’umuryango.

  • Sudan Yahagaritse Umubano wa Dipolomasi n’Igihugu Ishinja Ko Gitera Inkunga Inyeshyamba

    Sudan Yahagaritse Umubano wa Dipolomasi n’Igihugu Ishinja Ko Gitera Inkunga Inyeshyamba

    Mu gihe intambara ikomeje guhitana ubuzima bwa benshi muri Sudan, Leta y’iki gihugu yatangaje ko ihagaritse umubano wa dipolomasi n’igihugu kitatangajwe izina, igishinja gufasha umutwe wa Rapid Support Forces (RSF) uhanganye n’ingabo za Leta.

    Itangazo ryasohowe na Minisiteri y’Ububanyi n’Amahanga rya Sudan, rivuga ko iki cyemezo gishingiye ku “bimenyetso bifatika bigaragaza ko icyo gihugu cyagize uruhare mu gutera inkunga inyeshyamba, binyuze mu buryo bwa politiki, ubufasha bw’intwaro n’itumanaho.” Leta ivuga ko ibyo ari ibikorwa bigamije kwivanga mu miyoborere y’igihugu no guhungabanya umutekano wacyo.

    Who Are Sudan's Rapid Support Forces? - The New York Times

    Umutwe wa RSF uyobowe na Mohamed Hamdan Dagalo (Hemedti), wigeze kuba igice cy’igisirikare cya Leta, ariko ukaza kwigomeka mu ntambara yatangiye muri Mata 2023. Kuva icyo gihe, RSF yigaruriye ibice binini bya Sudan birimo n’uduce twa Khartoum ndetse na Darfur, bikaba byaragize ingaruka zikomeye ku baturage no ku miterere ya Leta.

    Nubwo igihugu cyavuzwe kitatangajwe ku mugaragaro, bamwe mu basesenguzi bemeza ko bishobora kuba ari kimwe mu bihugu byo mu karere cyangwa ku rwego mpuzamahanga byavuzwe mu nyandiko zitandukanye nk’abatiza umurindi uyu mutwe, birimo Emirates Arabes Unies (UAE) cyangwa Tchad. Icyakora Leta ya Sudan yavuze ko “ikomeje gukusanya ibimenyetso byose bizatuma izina ry’icyo gihugu ritangazwa mu buryo bwemewe n’amategeko mpuzamahanga.”

    Viewfinder: Members of Sudan's Rapid Support Forces Stand Guard

    Iki cyemezo kije mu gihe Sudan ikomeje gusaba inkunga mpuzamahanga yo gukemura ikibazo cy’umutekano muke no kugarura ubwumvikane hagati y’impande zishyamiranye. Sudan yanahamagariye Umuryango w’Abibumbye (UN) n’Umuryango wa Afurika yunze Ubumwe (AU) kugira uruhare rugaragara mu kwamagana ibihugu bikomeje gutera inkunga imitwe yitwaje intwaro, aho kubashishikariza inzira y’amahoro.

    Kugeza ubu, iyi ntambara imaze guhitana abantu barenga 13,000, abandi barenga 7 miliyoni baravuye mu byabo, nk’uko imibare y’Umuryango w’Abibumbye ibigaragaza. Imiryango mpuzamahanga irimo Médecins Sans Frontières na ICRC ivuga ko ibitaro n’ibigo nderabuzima byinshi bimaze gusenyuka, abandi bantu bakabura ubuvuzi bw’ibanze.

    Sudan: Rapid Support Forces Facebook pages removed from platform | Middle  East Eye

    Icyemezo cya Sudan cyo guca umubano na kimwe mu bihugu by’inshuti zayo, ni intambwe ikomeye kandi ishobora gutuma umwuka mubi hagati y’ibi bihugu urushaho gukara. Ndetse binatanga ishusho y’uko ikibazo cy’intambara muri Sudan gishobora gukomeza gufata isura mpuzamahanga, kikaba intandaro y’ubushyamirane bwambukiranya imipaka.

  • Vatikani: Hatangiye Misa ibanziriza amatora ya Papa mushya usimbura Papa Fransisiko

    Vatikani: Hatangiye Misa ibanziriza amatora ya Papa mushya usimbura Papa Fransisiko

    Muri iki gitondo cyo kuri uyu wa Kabiri, i Vatikani, muri Bazilika ya Mutagatifu Petero, hatangiye Igitambo cya Misa cyitabiriwe n’Abakaridinali baturutse imihanda yose ku Isi, nk’uko bisanzwe bikorwa mbere y’amatora ya Papa mushya. Iyi Misa ibaye mu gihe Kiliziya Gatolika iri mu bihe by’akababaro nyuma y’urupfu rwa Papa Fransisiko, witabye Imana mu cyumweru gishize.

    Ni umuhango ukomeye mu mateka ya Kiliziya Gatolika, aho Abakaridinali bitabira Misa bazajya mu cyumba cyitiriwe Shapeli ya Sistine (Sistine Chapel), aho amatora ya Papa mushya azabera. Nk’uko byatangajwe na Vatikani, Umutambagiro wo kwinjira muri Shapeli ya Sistine uteganyijwe gutangira saa 10:30 z’umugoroba (4:30 PM ku isaha ya Roma).

    Muri ayo masaha, abakaridinali bazafata imyanya yabo mu cyumba cyatoranyirijwe amatora, aho buri wese azarahira imbere y’abandi avuga ko azatora mu bwisanzure, atagamije inyungu ze bwite, kandi azahora akurikiza amahame ya Kiliziya.

    No photo description available.

    Igihe cy’amatora kimaze kugera, Abakaridinali 122 bafite uburenganzira bwo gutora bazinjira muri Shapeli ya Sistine batemerewe kugira undi muntu bakorana—haba abanyamakuru, abarinzi cyangwa abakozi b’imbere. Buri Karidinali atora mu ibanga, yuzuza urupapuro rwanditseho amazina y’uwifuzwa, agashyirwa mu kofi itagira izina, ikazanwa imbere y’urusengero, aho bishyirwa hamwe kugira ngo ibyavuye mu itora bigaragare.

    Nk’uko bisanzwe mu mategeko ya Vatikani, Papa mushya agomba gutorwa n’ibura bibiri bya gatatu (2/3) by’amajwi y’abatora bose. Kuri uyu munsi, biteganyijwe ko hazabaho itorwa rimwe gusa, rishobora gutangira nyuma yo gutambagira kwinjira muri Shapeli ya Sistine.

    Ibyavuye mu itora rya mbere biritezwe gutangazwa ahagana saa 7:00 PM ku isaha ya Roma, niba nta gihindutse. Icyo gihe ni ho abantu bari mu rugo rwa Mutagatifu Petero n’abakurikiranira hafi ibirimo kubera i Vatikani bazareba umwotsi uva mu Kaminuza ya Sistine: umukara bivuze ko nta watowe, umweru bivuze ko Papa mushya yamaze gutorwa.

    No photo description available.

    Ubu buryo bw’amatora ni kimwe mu bikorwa bya kera mu mateka ya Kiliziya Gatolika, kandi bukaba bugaragaza icyubahiro gikomeye butangwa kuri uwo uzajya mu mwanya wa Petero nk’Umuyobozi wa Kiliziya ku isi hose. Abayoboke ba Kiliziya Gatolika barenga miliyari imwe ku isi hose bari mu masengesho, bategereje kureba uzasimbura Papa Fransisiko, wamamaye mu bikorwa by’ubutabera, uburinganire n’isanamitima ku isi.

  • Umucamanza wa ONU, Lydia Mugambe, yafunzwe mu Bwongereza azira gukoresha umukozi wo mu rugo nk’umucakara adahabwa umushahara

    Umucamanza wa ONU, Lydia Mugambe, yafunzwe mu Bwongereza azira gukoresha umukozi wo mu rugo nk’umucakara adahabwa umushahara

    LONDON, UBWONGEREZA — Lydia Mugambe, umucamanza w’Umunya-Uganda, akaba ari umukozi wa Leta Zunze Ubumwe za Amerika mu rwego rwa ONU, yafunzwe mu Bwongereza nyuma y’amakuru y’uko yakoresheje umukozi wo mu rugo mu buryo butemewe, amukoresha nk’umucakara adahabwa umushahara.

    Uyu mucamanza, wari ushinzwe imanza mpuzamahanga muri Leta Zunze Ubumwe za Amerika ndetse no mu muryango wa ONU, yafashwe nyuma yo kugaragarizwa amakuru ko yakoresheje umukozi mu rugo mu buryo bw’ubucakara, aho yari amufite nk’umukozi atishyurwa ndetse nta burenganzira yahawe mu buzima bwe bwite.

    Ibyaha byerekeye gukoresha umukozi mu buryo bwa gikirisitu kandi butubahirije amategeko, nk’uko byemejwe n’ubushinjacyaha, byagaragaye mu 2023, ubwo umukozi wo mu rugo wagaragaje ko yakorewe ibikorwa bitubahirije uburenganzira bwe, aho yamaze igihe kinini atabona umushahara, kandi ahohoterwa mu buryo bwa gisirikare. Umukozi yashinjije Lydia Mugambe kuba yaramukoresheje igihe kirekire atabishyurirwa, akora imirimo isaba imbaraga nyinshi kandi agahabwa ibyo atishimiye.

    Ibikorwa bya Lydia Mugambe byaravuzwe mu kinyamakuru cya Times of London, kikaba cyatangaje ko yigeze gufata umukozi ku ngufu, akamukoresha ibikorwa bya gikirisitu bitandukanye kandi agahabwa amafaranga make cyane. Uyu mukozi yakoreshwaga imirimo irimo guteka, gukora isuku, kugemura ibicuruzwa no gukora ibyo utashoboye kubona mu kazi gake.

    Lydia Mugambe, umucamanza ukomeye muri ONU, yafunzwe mu Bwongereza nyuma yo gutabwa muri yombi muri Kamena 2025, aho yafashwe ku byaha byakorewe umukozi wo mu rugo. Iyi ngingo yo gufunga umucamanza ukomeye mu nzego za ONU yashimangiye ko ibyo gukora ibikorwa nk’ibi bigomba kugirirwa ingaruka zihanitse, cyane cyane ku bayobozi bafite inshingano nk’izo zo gucira imanza.

    Inkuru ya Lydia Mugambe ikomeje kuvugisha benshi ku burenganzira bw’abakozi bo mu rugo, aho bibazwa uko amategeko arengera abantu bakora ibikorwa byo mu rugo, nk’uko ibihugu byinshi byashyizeho amategeko abigenga. Mu Bwongereza, hari amategeko akaze arwanya ubucakara bw’abakozi bo mu rugo, aho guverinoma yiteguye gukora ibishoboka byose ngo haterwe inkunga abakozi bafite uburenganzira.

    Ibyo umucamanza Lydia Mugambe yakoze byateje ikibazo ku rwego mpuzamahanga, ndetse hitezwe ko ibyo yakoze bigiye kugira ingaruka ku kazi ke mu rwego rw’amategeko. Ubushinjacyaha bw’ibihugu byombi, Uganda n’Ubwongereza, bwerekanye ko ibi byaha byo guhohotera umukozi wo mu rugo bizagira ingaruka zikomeye ku izina rya Lydia Mugambe mu kazi ke no ku burenganzira bwa muntu.

  • Umupadiri ukomeye muri Tanzania yakubiswe bikomeye nyuma yo kunenga ubutegetsi, politiki ikomeje gushyuha mbere y’amatora

    Umupadiri ukomeye muri Tanzania yakubiswe bikomeye nyuma yo kunenga ubutegetsi, politiki ikomeje gushyuha mbere y’amatora

    DAR ES SALAAM, TANZANIA — Mu gihe Tanzania yitegura amatora y’umukuru w’igihugu ateganyijwe muri Ukwakira 2025, ubushyamirane muri politiki bukomeje gufata indi ntera. Umupadiri ukomeye wa Kiliziya Gatolika, uzwi cyane kubera amagambo akomeye anenga imikorere y’ubutegetsi buriho, yakubiswe bikomeye n’abantu bataramenyekana, ibintu byateje impagarara mu baturage n’abayoboke ba Kiliziya.

    Uyu mupadiri — utatangajwe amazina ku mpamvu z’umutekano — yibasiwe mu gihe yari avuye mu misa mu mujyi wa Mwanza, aho bivugwa ko yagiye agaragara kenshi mu nyigisho ze amagana imiyoborere y’igihugu, by’umwihariko ku bijyanye n’iyubahirizwa ry’uburenganzira bwa muntu, demokarasi n’ubwisanzure bw’itangazamakuru.

    Inama y’Abepiskopi Gatolika muri Tanzania (TEC) yasohoye itangazo rikomeye, yamagana iryo hohoterwa, igasaba ubuyobozi bukuru bw’igihugu gufata ingamba zo kurinda abantu bose bafite ibitekerezo bitandukanye, by’umwihariko abihayimana n’abandi bakunze gufata ijambo mu ruhame.

    “Kwibasira umuntu kubera ibitekerezo bye, cyane cyane iyo abivuze mu bwisanzure bwe nk’uko biteganywa n’amategeko, ni ugusubiza inyuma urugendo rwa demokarasi igihugu cyacu kimazemo imyaka myinshi.” — Itangazo rya TEC

    Kuva hatangazwa italiki y’amatora y’umukuru w’igihugu, abasesenguzi bavuga ko hagiye hagaragara ubukana mu mvugo z’abanyapolitiki, ndetse no kwikoma abavuga ku mahirwe angana mu matora. Abatavuga rumwe n’ubutegetsi baravuga ko ibikorwa nk’ibi bigaragaza ko ubwisanzure buri mu kaga, ndetse bakibaza niba amatora azaba mu mucyo n’ubwisanzure.

    Bamwe mu banyapolitiki batavuga rumwe n’ubutegetsi barimo kwibasirwa, abandi bakumirwa mu bikorwa byo kwiyamamaza cyangwa bagashyirwaho igitutu n’inzego z’umutekano.

    Umutekano n’ubwisanzure mu bibazo biri ku isonga
    Imiryango iharanira uburenganzira bwa muntu nka Amnesty International na Human Rights Watch yagiye isohora raporo zivuga ku guhonyora uburenganzira bwa politiki muri Tanzania, by’umwihariko mu bihe byegereza amatora. Ihohoterwa ry’uyu mupadiri ryabaye intandaro yo kongera gutera impungenge ku mahirwe y’uko aya matora azabera mu bwisanzure busesuye.

    “Iyo abantu batangiye guterwa ubwoba, bakubiswe cyangwa bagakumirwa mu kuvuga ibitekerezo byabo, demokarasi iba iri mu marembera.” — Umuyobozi w’ihuriro ry’imiryango ya Sosiyete Sivile muri Tanzania.

    Mu gihe uburakari bukomeje gufata intera, guverinoma ya Tanzania yahakanye ko ifite uruhare mu ihohoterwa ryabaye, isaba ko hatangira iperereza ryimbitse. Umuvugizi wa polisi yavuze ko “ari igikorwa cy’abo mu rwego rw’abagizi ba nabi”, ariko ko bakomeje gushakisha ababigizemo uruhare.

    Abaturage benshi barimo abakristu n’abatari bo bagaragaje impungenge ku isura y’amatora, bamwe bakavuga ko hakwiye ubwisanzure no gukumira ibikorwa byose bishobora guteranya abaturage.

    “Tuzitabira amatora ariko turasaba ko uburenganzira bwose bwubahirizwa, kandi ko abayobozi batemera inenge babibwira mu mahoro batabihorerwa.” — Umuturage wo muri Mwanza

    Ihohoterwa ry’uyu mupadiri ryabaye ikimenyetso gikomeye cy’uko politiki ya Tanzania irimo kwinjira mu bihe bitoroshye mbere y’amatora. Ibirindiro bya demokarasi birasabwa gukomezwa, kandi ibitekerezo bitandukanye bigahabwa umwanya mu buryo bwubaka, aho kubihanirwa.

  • Kamala Harris yamaganye Donald Trump mu ijambo rye rya mbere rikomeye kuva amatora yatangira muri Amerika

    Kamala Harris yamaganye Donald Trump mu ijambo rye rya mbere rikomeye kuva amatora yatangira muri Amerika

    WASHINGTON, D.C. — Kamala Harris, wahoze ari Visi Perezida wa Leta Zunze Ubumwe za Amerika, yagaragaye ku rubyiniro ku nshuro ya mbere kuva icyiciro gishya cy’amatora ya Perezida cyatangira, atanga ijambo rikomeye ryuzuyemo ubutumwa bwo gukangurira Abanyamerika kurengera demokarasi, no kwamagana ibitekerezo by’ubuhezanguni avuga ko Donald Trump n’abamushyigikiye barimo kongera kuzamura.

    Mu ijambo rye ryatangiwe imbere y’imbaga y’abantu i Los Angeles, Harris yavuze ko igihe igihugu kiri mo ari “ingorabahizi itazoroha kurenga niba abaturage batitandukanyije n’ibitekerezo bisenya ibyo barwanye imyaka myinshi.”

    “Icyo duhagazeho nk’igihugu kiri mu byago. Tureba uko ibitekerezo by’ubuhezanguni, ivangura, no kutihanganira abandi bisubira inyuma, tukabibona byambaye isura ya politiki.”

    Kamala Harris yahamije ko Donald Trump, wahoze ari Perezida kandi wiyamamariza kongera kuyobora mu 2024, atarimo gusa guhatanira ubutegetsi, ahubwo ari ku rugamba rwo gusenya ubwisanzure igihugu cyubakiyeho.

    “Trump avuga ko azaba umutegetsi udashobora kugenzurwa. Arashaka ko umwanya wa Perezida uba nk’ingoma y’umwami. Ibi ni ibintu twarwanye nk’igihugu, tubitakazamo amaraso n’umutima.”

    Harris yanashimangiye ko Trump akomeje gukoresha amagambo atiza umurindi uruhu rw’ubuhezanguni, nk’uko byagaragaye mu gihe cy’imvururu zo ku wa 6 Mutarama 2021 ubwo abamushyigikiye bateye Capitol.

    Muri iryo jambo, Kamala Harris yagarutse ku kamaro ko guhagurukira kurinda uburenganzira bw’abagore, abirabura, n’andi matsinda atandukanye yagiye abohorwa n’amateka ya Amerika. Yibukije abari aho ko iterambere ryagezweho rishobora gusubizwa inyuma mu gihe abaturage badahagurutse ngo babirinde.

    “Icyo ubutegetsi bushya buturimo cyagerageje gukora mu myaka ine byari ugufunga imiryango myinshi, gutsikamira amajwi ya rubanda, no kwima ijambo abafite intege nke.”

    Iri jambo rya Harris ribaye mu gihe kampanye ya Joe Biden irimo gushaka kongera kwiyegereza amatsinda y’abatora yigeze kumufasha mu 2020, harimo abagore, abirabura, n’urubyiruko. Uko Harris yongeye kugaragara mu ruhando rwa politiki, benshi baribaza niba azakomeza kuba umukandida wa Visi Perezida cyangwa niba yaba ari gutegura inzira yo guhatana mu gihe kiri imbere.

    Abasesenguzi bavuga ko amagambo ya Harris agaragaza ko Demokarasi izaba ari kimwe mu bintu bizaba ku isonga mu matora y’2024, cyane cyane mu gihe Trump akomeje kuyobora mu bakandida bo ku ruhande rw’aba-Republika.

    Iri jambo rya Kamala Harris ntiryasubije gusa ikibazo cy’amateka ya politiki ya Amerika, ahubwo ryagaragaje ko urugamba rwo guharanira ubwisanzure n’uburinganire rukomeje, cyane cyane mu gihe amajwi ya rubanda yegereje.

  • Perezida Museveni yakiriye Eri Arfiya w’Ubuyapani baganira ku bufatanye n’amahirwe y’ubucuruzi hagati ya Uganda n’Ubuyapani

    Perezida Museveni yakiriye Eri Arfiya w’Ubuyapani baganira ku bufatanye n’amahirwe y’ubucuruzi hagati ya Uganda n’Ubuyapani

    ENTEBBE, UGANDA — Perezida wa Uganda, Yoweli Kaguta Museveni, yakiriye mu biro bye biherereye i Entebbe Eri Arfiya, Umunyamabanga wa Leta wungirije ushinzwe Ububanyi n’Amahanga w’Ubuyapani, mu biganiro byibanze ku guteza imbere ubufatanye hagati y’ibihugu byombi, cyane cyane mu bijyanye n’ishoramari, ubuhinzi n’inganda.

    Iyi nama yabaye ku wa Gatandatu tariki ya 3 Gicurasi 2025, igamije gukomeza umubano mwiza umaze igihe hagati ya Uganda n’Ubuyapani, ndetse no gutekereza ku mishinga y’iterambere yafatanya gutezwa imbere binyuze mu bufatanye bwa guverinoma zombi.

    Ubufatanye mu ishoramari n’inganda z’ubuhinzi

    Perezida Museveni yashimangiye ko Uganda ari igihugu gifite amahirwe menshi y’ishoramari, cyane cyane mu bijyanye n’ubuhinzi, ingufu, ubucukuzi bw’amabuye y’agaciro, ubukerarugendo no gutunganya ibikomoka ku buhinzi.

    Turashishikariza ishoramari ry’Abarabu, Abanyamerika, Abarusiya n’Abayapani. Uganda ifite isoko rinini, amazi, ubutaka butarabyazwa umusaruro, ndetse n’urubyiruko rwinshi rukeneye imirimo. Ibi byose ni amahirwe ku bashoramari,” Perezida Museveni yabwiye Eri Arfiya.

    Eri Arfiya nawe yashimangiye ko Ubuyapani bwiteguye kongera ubufatanye na Uganda, by’umwihariko binyuze mu bigo byigenga (private sector) bikorera muri Aziya. Yanagaragaje ko Ubuyapani bushimira uruhare rwa Uganda mu gutuma Afurika iba igice cy’ingenzi mu isoko ry’isi.

    May be an image of 3 people and text

    Ubuyapani bufite ubushake bwo gutera inkunga imishinga ifatika yateza imbere imibereho y’Abanya-Uganda, cyane cyane binyuze mu buhinzi bugezweho no kubaka ubushobozi bw’urubyiruko,” Eri Arfiya yatangaje.

    Uburezi, ikoranabuhanga n’ingufu z’amashanyarazi

    Perezida Museveni yagaragaje ko Uganda ikeneye ubufasha mu guteza imbere ikoranabuhanga n’uburezi bushingiye ku bumenyingiro, aho yasabye ko Ubuyapani bwafasha mu gutanga amahugurwa n’ibikoresho ku mashuri y’imyuga no ku bigo byigisha ibijyanye n’ubuhanga bwa tekinike.

    Banaganiriye kandi ku mishinga y’ingufu z’amashanyarazi zishingiye ku mirasire y’izuba (solar energy), aho Uganda ishaka kongera ubushobozi bwayo mu gukwirakwiza amashanyarazi cyane cyane mu bice by’icyaro.

    Umubano umaze imyaka irenga 60

    Uganda n’Ubuyapani bisanzwe bifitanye umubano mwiza mu bya dipolomasi, wubakiye ku bufatanye mu burezi, ubuvuzi, ibikorwaremezo n’ubuhinzi. Muri iyi myaka ishize, Ubuyapani bwatangiye gutera inkunga imishinga myinshi irimo iy’imihanda, amavuriro n’amazi meza mu bice by’icyaro.

    Mu kiganiro cyabereye mu Ngoro y’Umukuru w’Igihugu, impande zombi zemeranyije gukomeza guhura kenshi no gushyiraho itsinda ry’impuguke rishinzwe guhuza imishinga n’ibikorwa bifatika.

  • Perezida Faure Gnassingbé yahawe umwanya mushya udafite manda ntarengwa: Abatavuga rumwe n’ubutegetsi bavuga ko ari ihirikwa ry’inzego ryambaye ubusa

    Perezida Faure Gnassingbé yahawe umwanya mushya udafite manda ntarengwa: Abatavuga rumwe n’ubutegetsi bavuga ko ari ihirikwa ry’inzego ryambaye ubusa

    LOMÉ, TOGO — Inteko Ishinga Amategeko ya Togo yemeje impinduka ku Itegeko Nshinga zitavuzweho rumwe, zihindura uburyo igihugu kiyoborwamo, zituma Perezida Faure Gnassingbé ashobora gukomeza kuba ku butegetsi igihe kirekire, atagombye guhatana mu matora ya rubanda nk’uko byahoze.

    Izi mpinduka, zemejwe ku wa Gatanu, zashyizeho système parlementaire aho Perezida w’igihugu azajya atorerwa mu Nteko Ishinga Amategeko aho gutorerwa n’abaturage, kandi agakorana na Minisitiri w’Intebe nk’umuyobozi ushinzwe imirimo ya buri munsi y’igihugu. Abanenga bavuga ko iyi ari nzira nshya yo gukomeza gufata ubutegetsi mu buryo bunyuranyije n’amahame ya demokarasi.

    Faure Gnassingbé aguma ku butegetsi nyuma y’imyaka 19

    Faure Gnassingbé amaze imyaka 19 ku butegetsi, asimbuye se Gnassingbé Eyadéma wayoboye Togo imyaka irenga 38 kugeza apfuye mu 2005. Iri vugururwa rishya ry’Itegeko Nshinga rivuze ko ashobora kongera gutorerwa indi myanya nk’umukuru w’igihugu binyuze mu nteko, ibyo bamwe basanga ari ukwigira umwami mu izina rya repubulika.

    Ibi ni ihirikwa ry’inzego ryakorewe mu nteko. Ntabwo ari ivugururwa ry’itegeko nshinga. Ni ihame ryo kugundira ubutegetsi,” biri mu byo yatangaje Brigitte Adjamagbo-Johnson, umwe mu bayobozi b’ishyaka ritavuga rumwe n’ubutegetsi.

    Abashyigikiye ivugururwa bavuga ko ari intambwe ishimangira ituze

    Ku rundi ruhande, abadepite ba Rassemblement du Peuple Togolais (RPT), ishyaka riri ku butegetsi, bavuga ko impinduka zigamije kongera ituze mu buyobozi bw’igihugu no gukemura ibibazo by’ingutu bya politiki byagiye bigaragara mu matora ya buri gihe.

    Turimo kubaka sisitemu itajegajega izatuma ubuyobozi butekanye, butarangwamo imvururu za buri gihe zishingiye ku matora,” byavuzwe na Perezida w’Inteko Ishinga Amategeko, Yawa Djigbodi Tsègan.

    Impaka ku ihindurwa ry’ubutegetsi muri Afurika

    Iri vugururwa riri mu bikomeje gutera impaka muri Afurika aho abategetsi bamwe bashinjwa guhindura amategeko kugira ngo bagume ku butegetsi, bikozwe mu izina ry’amavugurura cyangwa iterambere. Ibihugu nka Tchad, Côte d’Ivoire, Congo-Brazzaville, Uganda na Rwanda byagiye binengwa n’imiryango mpuzamahanga mu gihe abategetsi babyo bahinduraga Itegeko Nshinga kugira ngo bongere manda zabo cyangwa bavaneho imbibi zabyo.

    Mu gihe Togo yari iteganyijwe gukora amatora rusange muri 2025, iyi mpinduka bivuze ko Perezida atazongera kwiyamamariza uyu mwanya mu buryo busanzwe, ahubwo azashobora gushyirwaho n’abadepite b’ishyaka rye riri ku butegetsi. Ibi byahise bivugisha abatavuga rumwe n’ubutegetsi, bamwe batangira kwita Togo “ubwami burangajwe imbere n’umuryango umwe.”

    Ijwi ry’abaturage ririmo guterwa icyasha

    Mu mijyi imwe ya Togo haragaragaye imyigaragambyo y’abatavuga rumwe n’ubutegetsi n’abaturage basaba ko Itegeko Nshinga ryariho rikomeza kubahirizwa. Polisi yasubije iyo myigaragambyo ku ngufu, harafatwa bamwe, abandi barakomereka. Amnesty International n’izindi mpuzamiryango zasabye ko uburenganzira bwo kwigaragambya bwubahirizwa, kandi ko hazabaho “ubwisanzure nyabwo bwa politiki.”