Author: ISHIMWE Believer

  • Impungenge mu Karere ka Aziya: Indege za B-2 z’u Amerika Zerekeje mu Nyanja y’u Buhinde.

    Impungenge mu Karere ka Aziya: Indege za B-2 z’u Amerika Zerekeje mu Nyanja y’u Buhinde.

    Ku wa Gatandatu, indege za gisirikare za Leta Zunze Ubumwe za Amerika zo mu bwoko bwa B-2 Spirit bombers zatangiriye urugendo zivuye ku birindiro bitandukanye muri Amerika, zijya ku birindiro byo mu gace ka Pacific, hafi y’Inyanja y’u Buhinde. Ibi bibaye mu gihe Perezida Donald Trump akomeje gutekereza ku buryo ashobora kugaba igitero kuri Iran, ibintu bikomeje gutera impaka no kwibazwaho ku rwego mpuzamahanga.

    Indege za B-2 Spirit zizwiho kuba ari zimwe mu ndege z’intambara za gisirikare za Amerika zifite ubushobozi bwo gutwara ibisasu bikomeye, harimo n’ibitwaro bya kirimbuzi (nucléaires).

    The Northrop B-2 Spirit - Warfare History Network

    Zishobora gukora ingendo ndende ku buryo zitagombera guhagarara mu nzira, ndetse zikagenda mu buryo butagaragara ku binyabiziga bya radar. Kuba izo ndege zerekeje mu Nyanja y’u Buhinde ni igikorwa cyiswe “rotation isanzwe” n’inzego z’umutekano za Amerika, ariko bivuze byinshi mu rwego rw’impinduka z’ubutasi n’umutekano.

    Nubwo Leta Zunze Ubumwe za Amerika zivuga ko aya ari amahugurwa asanzwe ya gisirikare, abasesenguzi ba politiki mpuzamahanga bavuga ko ibi bikorwa bijyanye n’ibihe bikomeye by’umutekano biri hagati ya Iran n’umufatanyabikorwa ukomeye wa Amerika mu Burasirazuba bwo Hagati, ari we Israel.

    Iranians hold talks with Europeans and U.N. Security Council : NPR

    Muri iyi minsi, Iran yakomeje kurangwa n’imvugo zikaze ndetse n’ibikorwa bikanganye bijyanye no kwihimura ku byabaye muri Gaza no ku bafatanyabikorwa ba Israel mu karere. By’umwihariko, hari impungenge z’uko Iran ishobora gutera Israel cyangwa gutera ingabo za Amerika ziri mu karere, ibintu byatuma habaho igikorwa cy’intambara cyagutse.

    Abayobozi ba gisirikare bo muri Amerika batangaza ko gukomeza kohereza indege za B-2 muri kariya gace bigamije gukumira igitero cyose gishobora guturuka ku barwanya Amerika, no kugaragaza ko Amerika ifite ubushobozi bwo kwirwanaho cyangwa gutabara inshuti zayo igihe cyose bikenewe. Ntibahwema kwemeza ko ari uburyo bwo gushyira igitutu kuri Iran no kuyibuza kugira ibikorwa biteje umutekano muke.

    Ariko kandi, abaturage ndetse n’abahanga mu by’akarere, harimo n’abasesengura politike ya Iran, babona ko ibi bishobora gukurura indi mirwano. Bagaragaza impungenge z’uko ibikorwa nk’ibi bishobora guteza intambara y’akarere, cyane cyane mu gihe Iran itigeze ihishira ubushake bwayo bwo kwihorera cyangwa gutanga igisubizo gikomeye ku gitutu cyose yotswa.

    Nubwo kugeza ubu nta gihamya ifatika cy’uko igitero cya Amerika kuri Iran kiri hafi kubaho, ibiri kubera mu kirere byerekana ko ibintu bidashobora gufatwa nk’ibisanzwe. Igihe cyose indege nk’izi zoherezwa hafi y’akarere kazwiho ubushyamirane, haba hari ubutumwa buhambaye buba butanzwe, byaba ari mu rwego rwo kurinda umutekano cyangwa kwerekana ubushobozi.

    Trump has approved US attack plans on Iran but hasn't made final decision,  sources say - ABC News

    Perezida Donald Trump, uzwiho gukoresha imbaraga mu buryo budateguwe cyangwa budasanzwe, yakomeje gutangaza ko Amerika “yiteguye gukora icyo ari cyo cyose” kugira ngo ihagarike ibikorwa bya Iran. Ibi bishobora gufatwa nk’ubutumwa bushobora kuganisha ku ntambara cyangwa se uburyo bwo guhatira Iran kuganira.

  • BIZ & BEAT – 17-5-2025 with Rwabukumba Didier

    BIZ & BEAT – 17-5-2025 with Rwabukumba Didier

    [audiomack src=”https://audiomack.com/radioimanzi/song/biz-beatz-17-5-2025-with-rwabukumba-didier”]

     

  • Uko Le Picmar yubakiwe ku cyerekezo cyo kwiyubaka no kwigirira icyizere

    Uko Le Picmar yubakiwe ku cyerekezo cyo kwiyubaka no kwigirira icyizere

    Mu gihe isi yihuta mu ikoranabuhanga, ubucuruzi bwambukiranya imipaka, n’isoko ry’ibicuruzwa bishingiye ku bwiza rirushaho gukura, hari Abanyarwanda bake bagaragaza ubudasa. Le Picmar ni kimwe mu bigo bigaragaza izo mpinduka. Iyi sosiyete ikorera mu Bubiligi yihariye mu gukora amavuta yo kwisiga yita ku bwiza bw’umwirabura, ikaba yarashinzwe n’umunyarwanda ufite icyerekezo gifatika cyo gufasha abantu kwisanga, kwiyakira, no kwiyitaho bifite ireme.

    Mu kiganiro cyihariye twagiranye n’uwashinze Le Picmar, RWABUKUMBA Didier Mugisha yadusangije urugendo rwe, imbarutso yamuteye gutangiza ubu bucuruzi, n’icyerekezo yifuza kugeraho.

    “Navukiye mu Rwanda, ariko ubuzima bwanjye bwaragutse mu mahanga. Aho hose, nakundaga kubona uburyo abantu b’abirabura bagorwa no kubona amavuta abakwiriye, adahindura uruhu rwabo ahubwo arurinda, arugirira neza, kandi nifuzaga kugira igikorwa nkorera mu Rwanda nk’umusanzu mpa igihugu cyanjye”

    Aya ni amagambo yatangaje ikiganiro BIZ & BEAT, agaragaza icyarushijeho kumutera imbaraga zo gutangiza Le Picmar.

    Yavuze ko ajya gutangiza Le Picmar byaturutse ko we n’isnhuti ye batangiye ibintu ari nk’itekerezo aho izina ndetse n’ikirango byaturutse ku ishusho y’inyoni bari babonye, bituma bagura igitekerezo kugera aho igitekerezo kibyaye umusaruro.

    Ikindi avuga ko mubya mufashije harimo kugira icyerekezo ari nabyo akomeza gushiskariza urubyiruko ndetse n’abandi ko ibyo bagakoze byagakwiye kurengwa no kugira intego ndetse n’icyerekezo.

    Le Picmar ntiyaje gusa kuziba icyuho cy’ibura ry’amavuta meza; yaje no kongera icyizere ku bantu benshi bagiye bacibwa intege n’amasoko yibanda ku cyane ku bintu bituruka I Burayi cyangwa ibizwi nk’ibikorwa n’abazungu gusa.

    Ibicuruzwa bya Le Picmar birimo amavuta yo kwisiga ku mubiri no mu maso, amasabune yo koga, ndetse n’ibindi biri gutegurwa ngo bishyirwe ku isoko.

    Ubu ifite abakiriya mu Bubiligi, u Bufaransa, ndetse batangiye kugera ku isoko ryo muri Afurika nko muri DR Congo, Senegal, Cameroon ndetse n’u Rwnada – aho abaguzi bemeza ko ari amavuta yizewe, ahumura neza kandi afite akamaro nyako.

    N’ubwo byumvikana neza nk’inkuru y’ubutsinzi, si byo byose byamugendekeye neza kuva yatangira. Yakubitiwe n’imbogamizi z’amasoko agoye, ibiciro byo hejuru mu gukora ibintu by’ubwiza mu Burayi, ndetse n’amategeko agenga ibicuruzwa byo kwisiga. Ariko ibi byose yabifashe nk’amahugurwa. “Iyo ugize icyerekezo kidashingiye ku nyungu gusa, uba ufite imbaraga zo kwihangana no gukomeza.”

    Le Picmar ifite gahunda yo gushyira imizi ku isoko nyafurika, cyane cyane mu Rwanda. Hari gahunda yo gukorana n’abacuruzi b’abanyarwanda, amafaraga yihariye ku masoko yo mu karere, ndetse no gutanga amahugurwa ku bijyanye n’ibicuruzwa bifite ireme.

    Ndetse hari na gahunda yo gutangiza uruganda mu Rwanda mu gihe kiri imbere.

    “Dukeneye ko Afurika itareka ibindi bihugu biyikoreramo gusa – ahubwo twakagombye natwe kugira ibidukorerwa biduhesha ishema.”

    Yasoje ikiganiro agira inama abifuza gutangiza business:

    “Tangirira aho uri. Wige buri munsi. Shyira ireme imbere y’amafaranga. Nubaha uwo uri we, isi izakwemera uko uri.”

     

  • Jose Chameleone agiye kongera gutaramira i Kigali nyuma y’igihe kinini

    Jose Chameleone agiye kongera gutaramira i Kigali nyuma y’igihe kinini

    Umuhanzi w’icyamamare muri Afurika y’Iburasirazuba, Jose Chameleone, yatangaje ko yasubukuye gahunda yo gutaramira mu Rwanda, aho yemeje ko mu minsi iri imbere azataramira abakunzi be b’i Kigali.

    Uyu muhanzi ukomoka muri Uganda, uzwi cyane mu ndirimbo zakunzwe nka Valu Valu, Mama Mia na Tatizo, yabwiye itangazamakuru ko yiteguye gutanga igitaramo kidasanzwe ku bakunzi b’umuziki nyafurika bo mu Rwanda, by’umwihariko i Kigali, aho agiye kongera kugaruka ku rubyiniro nyuma y’igihe kirenga imyaka ibiri atataramira mu gihugu.

    Mu butumwa bwe, Jose Chameleone yagize ati:

    “U Rwanda ni igihugu cyanjye cya kabiri. Mfite byinshi byo gusangiza abakunzi banjye bo mu Rwanda kandi nizeye ko tuzabonana vuba cyane.”

    Yongeyeho ko igitaramo cye kizaba kirimo udushya, aho azafatanya n’abandi bahanzi bakomeye mu Karere, by’umwihariko bamwe mu bahanzi nyarwanda bafitanye imikoranire kuva kera.

    May be a graphic of 1 person and text that says 'GG LONDON DRY -GIN PRESENTS ELENTE SE CHAMELEDNE CHAM ELEDNE SUNDAY LIVE EIKIGALI In KIGALI 25THMAY HMAY 2025 LIVET BY BROUGHT Gg PROUDLY VENUE: KIGALI UNIVERSE TIME:6PM Regular 20k Early bird 15k VIP high table) 40k early bird 25k Table for 6: 300k. including bottle of G69 Gin buy your ticket here https://gatiarnetsss'

    Jose Chameleone ari mu bahanzi ba mbere bo mu karere bakoze amateka akomeye mu muziki wa Afurika y’Iburasirazuba kuva mu myaka ya za 2000, akaba azwiho no kugira igitaramo gikomeye mu muziki w’imitarama.

    Nubwo atatangaje amatariki nyir’izina n’aho igitaramo kizabera, abategura ibitaramo mu Rwanda batangaje ko ibiganiro bigeze kure, kandi bimaze kwemezwa ko kizaba mu mpeshyi y’uyu mwaka.

    Abakunzi ba Chameleone mu Rwanda bamwakiriye neza ku mbuga nkoranyambaga nyuma y’itangazo rye, benshi bavuga ko bamukumbuye cyane kandi biteguye kumushyigikira nk’uko byagenze mu bitaramo bye byabanje.

  • Chris Brown Yasabye Urukiko Guhisha Amakuru Ajyanye n’Urubanza Aregwamo, Yitwaje Umutekano w’Umuryango we

    Chris Brown Yasabye Urukiko Guhisha Amakuru Ajyanye n’Urubanza Aregwamo, Yitwaje Umutekano w’Umuryango we

    Umuhanzi w’icyamamare Chris Brown yasabye urukiko ko rwamufasha guhisha inyandiko z’ibyo yavuze mu rubanza aregwamo, aho ashinjwa gukomeretsa umuntu binyuze ku mbwa ye, mu kirego cy’amafaranga agera kuri miliyoni 90 z’amadolari.

    Chris Brown yagaragaje impungenge z’uko iyo nyandiko yashyirwa ahagaragara bishobora gushyira ubuzima bw’abana be n’abandi bagize umuryango we mu kaga, yibutsa ko mu bihe bishize urugo rwe rwigeze kwinjirwamo n’abajura inshuro nyinshi.

    Nk’uko byatangajwe n’abanyamategeko be, iyi nyandiko y’iremezo (deposition) irimo amakuru yihariye ajyanye n’imiterere y’ubuzima bwe bwite, aho abana be baba, n’andi makuru y’ubwirinzi ashobora gukoreshwa nabi n’abantu bafite imigambi mibi.

    Ibi bibaye mu gihe Chris Brown aregwa n’umukozi wahoze amufasha mu rugo, uvuga ko yatewe n’imbwa ye bikamuviramo ibikomere bikomeye, bigatuma aregera indishyi zishingiye ku bikomere byo ku mubiri ndetse n’ihungabana ryo mu mutwe.

    Chris Brown yahakanye kuba yarirengagije inshingano zo kurinda umutekano w’abandi bari mu rugo rwe, ariko avuga ko atifuza ko uru rubanza rutuma umuryango we ushyirwa mu byago birenze ibyo ashinjwa.

    Kugeza ubu, urukiko ntiruratangaza icyemezo ku busabe bwe bwo guhisha inyandiko z’uru rubanza, ariko abasesenguzi mu by’amategeko bavuga ko uruhare rw’itangazamakuru n’uburenganzira bwo kumenya ukuri bishobora guhangana n’uburenganzira bwe ku buzima bwite n’umutekano w’umuryango.

  • Sudan Yahagaritse Umubano wa Dipolomasi n’Igihugu Ishinja Ko Gitera Inkunga Inyeshyamba

    Sudan Yahagaritse Umubano wa Dipolomasi n’Igihugu Ishinja Ko Gitera Inkunga Inyeshyamba

    Mu gihe intambara ikomeje guhitana ubuzima bwa benshi muri Sudan, Leta y’iki gihugu yatangaje ko ihagaritse umubano wa dipolomasi n’igihugu kitatangajwe izina, igishinja gufasha umutwe wa Rapid Support Forces (RSF) uhanganye n’ingabo za Leta.

    Itangazo ryasohowe na Minisiteri y’Ububanyi n’Amahanga rya Sudan, rivuga ko iki cyemezo gishingiye ku “bimenyetso bifatika bigaragaza ko icyo gihugu cyagize uruhare mu gutera inkunga inyeshyamba, binyuze mu buryo bwa politiki, ubufasha bw’intwaro n’itumanaho.” Leta ivuga ko ibyo ari ibikorwa bigamije kwivanga mu miyoborere y’igihugu no guhungabanya umutekano wacyo.

    Who Are Sudan's Rapid Support Forces? - The New York Times

    Umutwe wa RSF uyobowe na Mohamed Hamdan Dagalo (Hemedti), wigeze kuba igice cy’igisirikare cya Leta, ariko ukaza kwigomeka mu ntambara yatangiye muri Mata 2023. Kuva icyo gihe, RSF yigaruriye ibice binini bya Sudan birimo n’uduce twa Khartoum ndetse na Darfur, bikaba byaragize ingaruka zikomeye ku baturage no ku miterere ya Leta.

    Nubwo igihugu cyavuzwe kitatangajwe ku mugaragaro, bamwe mu basesenguzi bemeza ko bishobora kuba ari kimwe mu bihugu byo mu karere cyangwa ku rwego mpuzamahanga byavuzwe mu nyandiko zitandukanye nk’abatiza umurindi uyu mutwe, birimo Emirates Arabes Unies (UAE) cyangwa Tchad. Icyakora Leta ya Sudan yavuze ko “ikomeje gukusanya ibimenyetso byose bizatuma izina ry’icyo gihugu ritangazwa mu buryo bwemewe n’amategeko mpuzamahanga.”

    Viewfinder: Members of Sudan's Rapid Support Forces Stand Guard

    Iki cyemezo kije mu gihe Sudan ikomeje gusaba inkunga mpuzamahanga yo gukemura ikibazo cy’umutekano muke no kugarura ubwumvikane hagati y’impande zishyamiranye. Sudan yanahamagariye Umuryango w’Abibumbye (UN) n’Umuryango wa Afurika yunze Ubumwe (AU) kugira uruhare rugaragara mu kwamagana ibihugu bikomeje gutera inkunga imitwe yitwaje intwaro, aho kubashishikariza inzira y’amahoro.

    Kugeza ubu, iyi ntambara imaze guhitana abantu barenga 13,000, abandi barenga 7 miliyoni baravuye mu byabo, nk’uko imibare y’Umuryango w’Abibumbye ibigaragaza. Imiryango mpuzamahanga irimo Médecins Sans Frontières na ICRC ivuga ko ibitaro n’ibigo nderabuzima byinshi bimaze gusenyuka, abandi bantu bakabura ubuvuzi bw’ibanze.

    Sudan: Rapid Support Forces Facebook pages removed from platform | Middle  East Eye

    Icyemezo cya Sudan cyo guca umubano na kimwe mu bihugu by’inshuti zayo, ni intambwe ikomeye kandi ishobora gutuma umwuka mubi hagati y’ibi bihugu urushaho gukara. Ndetse binatanga ishusho y’uko ikibazo cy’intambara muri Sudan gishobora gukomeza gufata isura mpuzamahanga, kikaba intandaro y’ubushyamirane bwambukiranya imipaka.

  • Vatikani: Hatangiye Misa ibanziriza amatora ya Papa mushya usimbura Papa Fransisiko

    Vatikani: Hatangiye Misa ibanziriza amatora ya Papa mushya usimbura Papa Fransisiko

    Muri iki gitondo cyo kuri uyu wa Kabiri, i Vatikani, muri Bazilika ya Mutagatifu Petero, hatangiye Igitambo cya Misa cyitabiriwe n’Abakaridinali baturutse imihanda yose ku Isi, nk’uko bisanzwe bikorwa mbere y’amatora ya Papa mushya. Iyi Misa ibaye mu gihe Kiliziya Gatolika iri mu bihe by’akababaro nyuma y’urupfu rwa Papa Fransisiko, witabye Imana mu cyumweru gishize.

    Ni umuhango ukomeye mu mateka ya Kiliziya Gatolika, aho Abakaridinali bitabira Misa bazajya mu cyumba cyitiriwe Shapeli ya Sistine (Sistine Chapel), aho amatora ya Papa mushya azabera. Nk’uko byatangajwe na Vatikani, Umutambagiro wo kwinjira muri Shapeli ya Sistine uteganyijwe gutangira saa 10:30 z’umugoroba (4:30 PM ku isaha ya Roma).

    Muri ayo masaha, abakaridinali bazafata imyanya yabo mu cyumba cyatoranyirijwe amatora, aho buri wese azarahira imbere y’abandi avuga ko azatora mu bwisanzure, atagamije inyungu ze bwite, kandi azahora akurikiza amahame ya Kiliziya.

    No photo description available.

    Igihe cy’amatora kimaze kugera, Abakaridinali 122 bafite uburenganzira bwo gutora bazinjira muri Shapeli ya Sistine batemerewe kugira undi muntu bakorana—haba abanyamakuru, abarinzi cyangwa abakozi b’imbere. Buri Karidinali atora mu ibanga, yuzuza urupapuro rwanditseho amazina y’uwifuzwa, agashyirwa mu kofi itagira izina, ikazanwa imbere y’urusengero, aho bishyirwa hamwe kugira ngo ibyavuye mu itora bigaragare.

    Nk’uko bisanzwe mu mategeko ya Vatikani, Papa mushya agomba gutorwa n’ibura bibiri bya gatatu (2/3) by’amajwi y’abatora bose. Kuri uyu munsi, biteganyijwe ko hazabaho itorwa rimwe gusa, rishobora gutangira nyuma yo gutambagira kwinjira muri Shapeli ya Sistine.

    Ibyavuye mu itora rya mbere biritezwe gutangazwa ahagana saa 7:00 PM ku isaha ya Roma, niba nta gihindutse. Icyo gihe ni ho abantu bari mu rugo rwa Mutagatifu Petero n’abakurikiranira hafi ibirimo kubera i Vatikani bazareba umwotsi uva mu Kaminuza ya Sistine: umukara bivuze ko nta watowe, umweru bivuze ko Papa mushya yamaze gutorwa.

    No photo description available.

    Ubu buryo bw’amatora ni kimwe mu bikorwa bya kera mu mateka ya Kiliziya Gatolika, kandi bukaba bugaragaza icyubahiro gikomeye butangwa kuri uwo uzajya mu mwanya wa Petero nk’Umuyobozi wa Kiliziya ku isi hose. Abayoboke ba Kiliziya Gatolika barenga miliyari imwe ku isi hose bari mu masengesho, bategereje kureba uzasimbura Papa Fransisiko, wamamaye mu bikorwa by’ubutabera, uburinganire n’isanamitima ku isi.

  • Umujyi wa Luhwindja wafashwe na M23: Umutekano muke mu gace gakorerwamo ubucukuzi bwa zahabu muri Kivu y’Amajyepfo

    Umujyi wa Luhwindja wafashwe na M23: Umutekano muke mu gace gakorerwamo ubucukuzi bwa zahabu muri Kivu y’Amajyepfo

    Mu ijoro ryo ku wa mbere rishyira ku wa kabiri, umutwe wa M23 wafashe umujyi wa Luhwindja, uherereye mu Ntara ya Kivu y’Amajyepfo muri Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo. Aho ni mu gace gafatwa nk’agaciro gakomeye muri politiki y’ubukungu bw’igihugu, kuko gakorerwamo ubucukuzi bwa zahabu ku rwego mpuzamahanga, by’umwihariko na Twangiza Mining SA, sosiyete iyoborwa na Banro Corporation, kompanyi y’Abanyakanada.

    Iyi sosiyete ya Banro imaze imyaka myinshi ikorera muri Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo, ikaba ari imwe mu ma kampani zagaragaje inyungu nyinshi mu gucukura zahabu mu duce two mu Burasirazuba bw’igihugu. Umujyi wa Luhwindja, aho iyi sosiyete ifite ibikorwa binini, ni umwe mu tugize akarere ka Mwenga, kazwiho kuba gatuwe cyane kandi gafite amabuye y’agaciro menshi, by’umwihariko zahabu. Uyu mujyi kandi uri hafi y’ishyamba rya Itombwe, rikize ku mutungo kamere ariko kandi rikunze kubamo ibikorwa by’inyeshyamba.

    Ifatwa ry’uyu mujyi rirongera kwerekana ubukana n’ukuntu ikibazo cy’umutekano giteye inkeke mu burasirazuba bwa RDC. M23, umutwe umaze igihe wihagararaho mu mirwano n’ingabo za leta (FARDC), ukomeje kwagura ibikorwa byawo, ukigarurira uduce dutandukanye dufite agaciro k’ubukungu n’igisirikare. Amasoko y’inyigo ku mutekano avuga ko intumbero y’imitwe nka M23 atari ugushimuta gusa uduce, ahubwo harimo no kugerageza kugenzura umutungo kamere w’igihugu.

    Abaturage batuye muri Luhwindja batangaje ko bahungabanyijwe bikomeye n’iri fatwa, bamwe bahunga abandi bihisha mu mashyamba. Bamwe mu bakozi ba Twangiza Mining SA bavuze ko bahagaritse imirimo, abandi barahunga kuko batari bizeye umutekano wabo. “Twumvise amasasu nijoro, twari tuzi ko hari ikintu gikomeye kiri kuba. Ubu twahungiye mu misozi, ntituzi niba tuzagaruka vuba,” umwe mu baturage yabwiye itangazamakuru ryo mu karere.

    May be an image of oil refinery and the Panama Canal

    Kugeza ubu, ubuyobozi bwa Banro Corporation ntiburagira icyo butangaza ku ifatwa ry’aka gace, ariko inzobere mu bukungu zemeza ko iki gikorwa gishobora kugira ingaruka zikomeye ku bukungu bwa kompanyi ndetse n’iy’igihugu cya RDC muri rusange. Ikibazo cy’umutekano gikunze kubangamira ishoramari, bityo kongera imvururu mu gace kahazwiho ibikorwa by’ingenzi by’ubucukuzi bishobora gutuma n’abandi bashoramari bagira impungenge zo gukomeza kuhakorera.

    Guverinoma ya RDC iracyatekereza ku buryo bwo kwitwara kuri ibi bikorwa, mu gihe benshi bategereje kureba niba FARDC izashobora kugarura ako gace mu maboko y’ubutegetsi. Mu gihe ibyo bitaraba, abaturage ba Luhwindja n’abenegihugu muri rusange bagumye mu bwoba, bibaza niba aho ubuzima buhagaze bitazaba urugero rw’ibikomeje gukwirakwira mu gihugu hagati n’Uburasirazuba bwacyo.

  • Umucamanza wa ONU, Lydia Mugambe, yafunzwe mu Bwongereza azira gukoresha umukozi wo mu rugo nk’umucakara adahabwa umushahara

    Umucamanza wa ONU, Lydia Mugambe, yafunzwe mu Bwongereza azira gukoresha umukozi wo mu rugo nk’umucakara adahabwa umushahara

    LONDON, UBWONGEREZA — Lydia Mugambe, umucamanza w’Umunya-Uganda, akaba ari umukozi wa Leta Zunze Ubumwe za Amerika mu rwego rwa ONU, yafunzwe mu Bwongereza nyuma y’amakuru y’uko yakoresheje umukozi wo mu rugo mu buryo butemewe, amukoresha nk’umucakara adahabwa umushahara.

    Uyu mucamanza, wari ushinzwe imanza mpuzamahanga muri Leta Zunze Ubumwe za Amerika ndetse no mu muryango wa ONU, yafashwe nyuma yo kugaragarizwa amakuru ko yakoresheje umukozi mu rugo mu buryo bw’ubucakara, aho yari amufite nk’umukozi atishyurwa ndetse nta burenganzira yahawe mu buzima bwe bwite.

    Ibyaha byerekeye gukoresha umukozi mu buryo bwa gikirisitu kandi butubahirije amategeko, nk’uko byemejwe n’ubushinjacyaha, byagaragaye mu 2023, ubwo umukozi wo mu rugo wagaragaje ko yakorewe ibikorwa bitubahirije uburenganzira bwe, aho yamaze igihe kinini atabona umushahara, kandi ahohoterwa mu buryo bwa gisirikare. Umukozi yashinjije Lydia Mugambe kuba yaramukoresheje igihe kirekire atabishyurirwa, akora imirimo isaba imbaraga nyinshi kandi agahabwa ibyo atishimiye.

    Ibikorwa bya Lydia Mugambe byaravuzwe mu kinyamakuru cya Times of London, kikaba cyatangaje ko yigeze gufata umukozi ku ngufu, akamukoresha ibikorwa bya gikirisitu bitandukanye kandi agahabwa amafaranga make cyane. Uyu mukozi yakoreshwaga imirimo irimo guteka, gukora isuku, kugemura ibicuruzwa no gukora ibyo utashoboye kubona mu kazi gake.

    Lydia Mugambe, umucamanza ukomeye muri ONU, yafunzwe mu Bwongereza nyuma yo gutabwa muri yombi muri Kamena 2025, aho yafashwe ku byaha byakorewe umukozi wo mu rugo. Iyi ngingo yo gufunga umucamanza ukomeye mu nzego za ONU yashimangiye ko ibyo gukora ibikorwa nk’ibi bigomba kugirirwa ingaruka zihanitse, cyane cyane ku bayobozi bafite inshingano nk’izo zo gucira imanza.

    Inkuru ya Lydia Mugambe ikomeje kuvugisha benshi ku burenganzira bw’abakozi bo mu rugo, aho bibazwa uko amategeko arengera abantu bakora ibikorwa byo mu rugo, nk’uko ibihugu byinshi byashyizeho amategeko abigenga. Mu Bwongereza, hari amategeko akaze arwanya ubucakara bw’abakozi bo mu rugo, aho guverinoma yiteguye gukora ibishoboka byose ngo haterwe inkunga abakozi bafite uburenganzira.

    Ibyo umucamanza Lydia Mugambe yakoze byateje ikibazo ku rwego mpuzamahanga, ndetse hitezwe ko ibyo yakoze bigiye kugira ingaruka ku kazi ke mu rwego rw’amategeko. Ubushinjacyaha bw’ibihugu byombi, Uganda n’Ubwongereza, bwerekanye ko ibi byaha byo guhohotera umukozi wo mu rugo bizagira ingaruka zikomeye ku izina rya Lydia Mugambe mu kazi ke no ku burenganzira bwa muntu.

  • Rwanda na IOM bagaruye Abanyarwanda 10 bacurujwe bajyanwa muri Myanmar nyuma yo gukoreshwa imirimo ivunanye no guhohoterwa

    Rwanda na IOM bagaruye Abanyarwanda 10 bacurujwe bajyanwa muri Myanmar nyuma yo gukoreshwa imirimo ivunanye no guhohoterwa

    KIGALI — U Rwanda rwatangaje ko rwagaruye Abanyarwanda 10 bacurujwe bakajyanwa mu gihugu cya Myanmar, aho bari barakoreshwaga imirimo ivunanye kandi bagahohoterwa. IOM (International Organization for Migration) yabigizemo uruhare rukomeye, ikaba yarabafashije kugaruka mu gihugu nyuma y’igihe bari bamaze mu bihe bikomeye.

    Aba banyarwanda 10, bose bari baturutse mu bice bitandukanye by’igihugu, bavanywe muri Myanmar nyuma yo gushaka uburyo bwo kubaho mu buryo burambye, ariko babonye ko bari bakorere muri icyo gihugu mu buryo butemewe, aho bagiye bakorwaho ibikorwa by’ubucuruzi n’imirimo y’inshingano zitari zemewe.

    Aba Banyarwanda bagaragaje ko bakoreshejwe imirimo ivunanye, harimo kuyobora imirimo idahwitse nk’ubucukuzi bw’amabuye y’agaciro no gukora imirimo y’ubushomeri, bakaba bari mu buzima bugoye cyane. Hari n’ibimenyetso by’uko bamwe mu bo muri bo bahohotewe mu buryo bw’umubiri no mu buryo bw’amarangamutima.

    Imyitwarire mibi y’abakozi bo muri Myanmar yari izwi cyane, kandi hari amakuru avuga ko bamwe muri aba Banyarwanda bari barabujijwe kujya ku mihanda cyangwa kugira uburenganzira bwo kuvuga. Ibi byatumye ubuzima bwabo buhorana impungenge, ndetse baragowe no kubona uburyo bwo gut escape cyangwa kwikura muri icyo gihugu.

    IOM, umuryango mpuzamahanga ushinzwe kwimura abantu no kurengera impunzi, wafashije Abanyarwanda 10 kugaruka mu Rwanda, aho bashyikirijwe ubuyobozi bw’igihugu ndetse bakiriwe ku kibuga cy’indege cya Kigali International Airport.

    Aba banyarwanda, bagaragaje ko bari bafite agahinda n’ubwoba, ariko bakishimira cyane kubona ubuzima bushya mu gihugu cyabo. Bakiriwe na Minisiteri y’Ububanyi n’Amahanga ndetse na Minisiteri y’Ibikorwa by’Ubuzima, bashyikirizwa ubufasha bwihariye ndetse n’amategeko y’igihugu kugira ngo bamenye ibyerekeye uburenganzira bwabo nyuma y’ibyo banyuzemo.

    Nyuma yo kugaruka kwa aba 10, haracyashakishwa abandi 5 basigaye muri Myanmar, aho amakuru avuga ko bari mu maboko y’abanyabyaha cyangwa bari bataragerwaho n’abashinzwe ibikorwa byo kwita ku buzima bw’impunzi. Ibi bikorwa byo kubashakisha bikomeje gukorwa mu bufatanye n’ubuyobozi bwa Myanmar ndetse n’abandi bafatanyabikorwa b’ibihugu byombi.

    U Rwanda rwagaragaje ko ruzakomeza gukorana n’abafatanyabikorwa bacyo nka IOM, ndetse na Minisiteri y’Ububanyi n’Amahanga yizeza abaturage bacyo ko igihugu kizakomeza gukora ibishoboka byose mu kurwanya ubucuruzi bw’abantu no gukumira ibibazo by’imirimo ivunanye no guhohotera abanyarwanda no mu bindi bihugu.

    U Rwanda rwifashishije IOM mu kubafasha kugaruka mu gihugu, ariko haracyari urugendo rwo kubarinda ibibazo by’ubucuruzi bw’abantu. Ubushobozi bwo guhangana n’ibibazo nk’ibi burakomeje, ndetse hakaba hateganijwe uburyo bwo gukumira abakoreshwa mu buryo bunyuranyije n’amategeko.