Author: ISHIMWE Believer

  • Elon Musk avuga ko Chip ya Neuralink ishobora kuzagarura ubushobozi bwo kubona ku batabona, harimo n’abavutse batabona.

    Elon Musk avuga ko Chip ya Neuralink ishobora kuzagarura ubushobozi bwo kubona ku batabona, harimo n’abavutse batabona.

    Umushoramari n’uvumbuzi w’ibikorwa by’ikoranabuhanga, Elon Musk, yatangaje ko ikigo cye cya Neuralink kiri gutera intambwe idasanzwe mu gukora chip ishyirwa mu bwonko ishobora gufasha abatabona kongera kubona, ndetse no ku bantu bavutse batabona.

    Uyu mushinga wa Neuralink umaze imyaka myinshi utegurwa, ariko ubu wamaze guhabwa uburenganzira na FDA (Ikigo cya Leta Zunze Ubumwe za Amerika gishinzwe kugenzura imiti n’ibikoresho by’ubuvuzi) kugira ngo habeho igerageza ku bantu.

    Nk’uko Musk yabitangaje mu kiganiro n’abanyamakuru, iyi chip ishyirwa mu gice cy’ubwonko gishinzwe kwakira amakuru y’ibiboneka (visual cortex). Ikoresha amashanyarazi mato (electrical stimulation) kugira ngo ihangire cyangwa isubize imiyoboro y’ubwonko ishinzwe kubona, n’ubwo umuntu yaba yaratakaje amaso cyangwa yaranavutse atabasha kubona.

    Yagize ati:

    “Turizera ko bitarenze umwaka utaha, tuzaba tumaze kubona abantu batangiye kubona amasura, imiterere y’ibintu, ndetse n’amabara binyuze muri iyi tekinoloji nshya.”

    Nubwo iyi nkuru itanga icyizere, inzobere mu buvuzi n’abo muri Neuralink ubwabo bemera ko bakiri mu ntangiriro z’igerageza, kandi ko hari byinshi bikenewe gusuzumwa mbere y’uko iyi chip itangira gukoreshwa ku buryo rusange.

    Haracyari ibibazo byinshi bijyanye n’umutekano, ingaruka zishobora guterwa n’iyo chip mu bwonko, ndetse n’uko ubwonko bwa muntu buzabyakira mu gihe kirekire.

    Can You Invest in Neuralink? | INN

    Iyi chip ntabwo igamije gusa gufasha abatabona. Musk avuga ko intego ya Neuralink ari uguhindura burundu imibanire y’ubwonko n’ibikoresho bya tekinoloji, aho biri no mu mishinga yo kugabanya ingaruka z’ubumuga butandukanye, harimo ubumuga bwo kutavuga, kutagenda, ndetse n’ubundi burwayi bw’imyakura (neurological disorders).

  • Umubyinnyi Wagaragaje ko Ashyigikiye Gaza mu Gitaramo cya Super Bowl cya Kendrick Lamar yatawe muri yombi

    Umubyinnyi Wagaragaje ko Ashyigikiye Gaza mu Gitaramo cya Super Bowl cya Kendrick Lamar yatawe muri yombi

    Umubyinnyi umwe wagaragaje ikimenyetso cy’imyigaragambyo ashyigikiye abaturage ba Gaza mu gihe cy’igitaramo cya Super Bowl halftime show cyaririmbyemo umuhanzi w’icyamamare Kendrick Lamar, yatawe muri yombi hashize amezi kuva icyo gitaramo kibaye.

    Iyi myigaragambyo itateguwe yabaye muri Gashyantare 2025, ubwo Kendrick Lamar yari ari ku rubyiniro, aho uwo mubyinnyi utaramenyekanishijwe amazina ku mugaragaro yagaragaye afite ibendera ririho ubutumwa busaba guhagarika intambara muri Gaza, bikaba byaratangaje benshi mu bakurikiye icyo gitaramo cyarebwe na miliyoni z’abantu ku isi hose.

    Mu gihe igitaramo cyari kigikomeza, uyu mubyinnyi yagaragaye azamuka ku rubyiniro afite ibendera ryanditseho amagambo arengera abaturage ba Gaza, bituma abayobozi b’umutekano b’ahabereye igitaramo bamukuraho vuba, ariko ibyo yari agamije bimaze kumvikana neza mu binyamakuru no ku mbuga nkoranyambaga.

    A Super Bowl Halftime Performer Surprised Organizers With a Sudan-Gaza Flag  - The New York Times

    Nyuma y’amezi make habaye icyo gikorwa, kuri uyu wa Kane, Polisi ya Los Angeles yemeje ko yamufashe ku byaha birimo kwinjira ahabujijwe no guteza umutekano muke mu gikorwa cyari gifite ingengabihe ikomeye kandi kigakurikirwa ku rwego mpuzamahanga.

    Ubushinjacyaha bwatangaje ko dosiye ye igiye kujya mu rukiko, ariko kugeza ubu, ntibiramenyekana niba azarekurwa by’agateganyo cyangwa niba azafungwa by’agateganyo mu gihe iperereza rikomeje.

    Abashyigikiye uwo mubyinnyi bavuga ko ibikorwa bye byari bigamije kugaragaza agahinda n’impungenge ku bibera muri Gaza, aho intambara n’ibikorwa bya gisirikare byakomeje kugiraho ingaruka ku baturage b’inzirakarengane.

    Ku mbuga nkoranyambaga, benshi mu bari barakurikiye iyo myigaragambyo batangiye kongera gukwirakwiza amashusho n’amafoto y’ibyabaye, bagaragaza ko umuryango mpuzamahanga ukwiye gutanga umwanya ku butumwa nk’ubwo bw’amahoro.

    Ku ruhande rw’abateguye Super Bowl, harimo NFL (National Football League), bagaragaje ko bamaganye igikorwa icyo ari cyo cyose kihabera kidateguwe kandi gishobora gushyira mu kaga umutekano w’abitabiriye, ndetse bakizeza ko bazakomeza gukaza ingamba zo kwirinda ibindi nk’ibyo bizongera kubaho.

  • Umuyobozi Mukuru w’Ikirenga wa Iran yavuze ko Ibitero bya Amerika kuri Sites za Nikleyeri “Nta ngaruka zikomeye byagize”

    Umuyobozi Mukuru w’Ikirenga wa Iran yavuze ko Ibitero bya Amerika kuri Sites za Nikleyeri “Nta ngaruka zikomeye byagize”

    Umuyobozi Mukuru w’Ikirenga wa Iran, Ayatollah Ali Khamenei, yatangaje ko ibitero biherutse kugabwa na Leta Zunze Ubumwe za Amerika kuri sites za nikleyeri ya Iran nta ngaruka zikomeye byagize, anavuga ko Iran ikiri ku murongo wayo wo gukomeza gahunda yayo ya nikleyeri.

    Mu ijambo ryatambutse kuri televiziyo ya Leta ya Iran, Khamenei yagaragaje ko ibyo bitero ari ugushotorana, ariko akemeza ko Iran idateze kugamburuzwa cyangwa ngo icike intege.

    Mu magambo ye, Ayatollah Khamenei yagize ati:

    “Ibitero bya Amerika ntabwo byigeze bigira icyo bihungabanya ku bikorwa byacu bya nikleyeri. Iran iracyafite ubushobozi bwuzuye bwo gukomeza gahunda yayo nk’uko twabiteganyije.”

    Yakomeje avuga ko ibyo bitero ari igice cy’ubushotoranyi bwo guhangabanya ubusugire bwa Iran, ariko ko Abanya-Iran bakomeje kwihagararaho nk’uko babigize kenshi mu mateka.

    Khamenei yavuze ko Iran izakomeza gahunda yayo yo guteza imbere ikoranabuhanga rya nikleyeri, anasaba abaturage kuba maso no gukomeza kugaragaza ubufatanye mu kurengera igihugu.

    Ibi bitangajwe bikurikiye ibitero byagabwe na Amerika na Israel ku byicaro bikomeye bya nikleyeri muri Iran, birimo n’uruganda rwa Fordow ruzwiho kurindwa bikomeye.

    U Burusiya na China bamaze kwamagana ibyo bitero, bavuga ko bishobora kongera umwuka mubi mu karere k’Uburasirazuba bwo Hagati, ariko nta gikorwa gifatika kirakorwa ku rwego mpuzamahanga uretse amagambo.

    Nubwo Amerika n’inshuti zayo zivuga ko ibitero byabo byagize ingaruka zikomeye ku bikorwa bya nikleyeri ya Iran, ubuyobozi bwa Iran buhamya ko ibikorwa byabo bitahungabanyijwe kandi ko intumbero yabo igihari.

    Ibi bikomeje gutuma umutekano mu karere kose uba ikibazo gikomeye, aho benshi bibaza uko Iran izakomeza kwitwara mu minsi iri imbere, ndetse n’icyo ibi byose bizakururira umubano hagati ya Iran n’ibihugu by’ibihangange ku isi.

  • Perezida Donald Trump na Perezida Volodymyr Zelenskiy Bahuriye mu Nama ya NATO i La Haye

    Perezida Donald Trump na Perezida Volodymyr Zelenskiy Bahuriye mu Nama ya NATO i La Haye

    Uyu munsi tariki 25 Kamena 2025 – i La Haye mu Buholandi, Perezida wa Leta Zunze Ubumwe za Amerika, Donald J. Trump, hamwe na Perezida wa Ukraine, Volodymyr Zelenskiy, bahuriye ku ruhande rw’inama ya NATO ibera i La Haye, mu Buholandi.

    Iyi nama, ibaye mu bihe bikomeye by’intambara hagati ya Ukraine na Russia, yahuriyemo abayobozi bakuru b’ibihugu binyamuryango bya NATO, baganira ku kibazo cy’umutekano w’u Burayi n’ahandi ku isi.

    May be an image of 7 people, the Oval Office and text that says 'The Hagua La Haye NATO OTAN OTA'

    Nubwo ibiganiro byabo byabereye mu buryo bw’ibanga, amakuru yemeza ko bagarutse cyane ku ngingo zikurikira:

    • Ubufasha bwa gisirikare: Ukraine ikomeje gusaba Amerika n’ibihugu bya NATO kongera ubufasha mu ntwaro no mu bikoresho byo kwirwanaho.
    • Ibihano kuri Russia: Baganiye ku gukomeza cyangwa kongera ibihano ku Burusiya kugira ngo buhagarike ibikorwa by’intambara.
    • Umutekano w’akarere: Perezida Trump yasubiyemo ko Amerika izakomeza gushyigikira umutekano w’akarere, ariko yongeraho ko “ibihugu bya NATO bigomba kwiyongera mu musanzu wo kwirwanaho.”

    Trump, ugarutse ku ruhando mpuzamahanga cyane ko ari mu gihe cy’ubukangurambaga bwo kwiyamamariza kongera kuba Perezida wa Amerika, yavuze ko yemera ko Ukraine ifite uburenganzira bwo kwirwanaho, ariko anashimangira ko Amerika idashobora gukora ibirenze ubushobozi bwayo bw’ubukungu.

    May be an image of 3 people, the Oval Office and text that says 'The Hague La Haye 24-25VI20 2025 Summit Sommet Som et Summit|Somme NATO OTAN'

    Ibi byongeye gukurura impaka mu muryango wa NATO, aho ibihugu bimwe byifuza ko Amerika ikomeza kuba ku isonga mu gufasha Ukraine.

    Ku ruhande rwe, Perezida Zelenskiy yasabye ko inkunga y’ubufasha bwa gisirikare n’inkunga y’ubukungu byakwihutishwa, kugira ngo Ukraine ikomeze kwirinda ibitero bya Russia bikomeje kwiyongera mu burasirazuba bw’igihugu cye.

    Yagize ati:

    “Ukraine iracyari ku rugamba. Dukomeje guharanira ubusugire bwacu no kurengera abaturage bacu. Dukeneye inkunga yihuse kandi idashidikanywaho.”

    Iyi nama hagati ya Trump na Zelenskiy ni igice kimwe mu biganiro bikomeye birimo kubera i La Haye, aho ibihugu bya NATO biri kugena icyerekezo cy’igihe kirekire ku mutekano wa Ukraine n’akarere kose k’u Burayi.

    Amaso y’isi yose ahanzwe ku icyemezo cya nyuma cya NATO ku bijyanye n’uburyo izakomeza gufasha Ukraine, ndetse n’uburyo izitwara mu mubano wayo na Russia.

  • Donald Trump yatangaje ko Amerika izahura na Iran “mu cyumweru gitaha

    Donald Trump yatangaje ko Amerika izahura na Iran “mu cyumweru gitaha

    Perezida wa Leta Zunze Ubumwe za Amerika, Donald J. Trump, yatangaje ko Amerika n’Iran bazahura “mu cyumweru gitaha”, mu gihe akomeje gushimangira ko ibitero biherutse byagabwe kuri Iran byangije ibikorwa byayo bya nikleyeri ku buryo bukomeye.

    Trump yavuze ibi mu kiganiro n’abanyamakuru, aho yakomeje kugaragaza ko ibikorwa bya gisirikare byakozwe ku butaka bwa Iran byari ngombwa kubyangiza kandi byatanze umusaruro ukomeye.

    Mu minsi yashize, Amerika hamwe na Israel bagabye ibitero bikomeye kuri sites za Iran, byibasiye ahanini ahakorerwa ibikorwa bya nikleyeri, birimo n’uruganda rwa Fordow, ruzwiho kuba rucungiwe umutekano ku rwego rwo hejuru.

    All Eyes Turn to Trump's Fragile Israel-Iran Ceasefire | Council on Foreign Relations

    Iran n’abafatanyabikorwa bayo nka Russia na China bamaganye ibyo bitero, bavuga ko ari ubushotoranyi bw’amahanga kandi ko bitazabuza Iran gukomeza gahunda yayo.

    Mu magambo akakaye, Trump yagize ati:

    “Ibitero twagabye byakozwe neza kandi byatanze umusaruro. Sites nyinshi za Iran zarasenyutse. Iki ni igikorwa cyari gikenewe kugira ngo Isi ibe ahantu hatarangwamo iterabwoba ry’intwaro za kirimbuzi.”

    Trump ntiyasobanuye byinshi ku bijyanye n’iyo “nteraniro” cyangwa “inshuro bazahurira” na Iran mu cyumweru gitaha, ariko abasesenguzi bavuga ko bishobora gusobanura ikindi gikorwa cya gisirikare cyangwa ibiganiro ku rwego rw’ibanga.

    Abandi bavuga ko ari uburyo bwa Trump bwo gukomeza gutera igitutu Iran no kugaragaza ko Amerika iri maso, cyane ko ari mu gihe cy’ubukangurambaga bwo kwiyamamariza kongera kuba Perezida mu matora yo muri 2026.

    Ku ruhande rwa Iran, kugeza ubu nta tangazo rihamye ryasohotse rihamya cyangwa rihakana ibyatangajwe na Trump. Ariko ibinyamakuru bya Leta ya Iran bikomeje kwandika ko ibyangijwe ku bikorwa bya nikleyeri bidakanganye, ndetse ko Iran izakomeza kurengera ubusugire bwayo.

    Hear Iranian foreign minister respond to US strikes on Iran

    Ibi bitangazwa na Trump bikomeje kongera umwuka mubi mu karere k’Uburasirazuba bwo Hagati, aho abasesenguzi bavuga ko “impinduka zikomeye zishobora kuba ziri imbere.”

    Nubwo Amerika ivuga ko ibikorwa byayo bigamije gukumira Iran kugera ku ntwaro za kirimbuzi, impungenge ni uko ibi bishobora gutuma Iran nayo yiyongerera ubushake bwo kwihorera, cyangwa ikihutisha gahunda yayo ya nikleyeri.

  • Perezida Kagame yakiriye Dr. Akinwumi Adesina, Perezida usoje manda wa Banki Nyafurika Itsura Amajyambere

    Perezida Kagame yakiriye Dr. Akinwumi Adesina, Perezida usoje manda wa Banki Nyafurika Itsura Amajyambere

    Kuri iki gicamunsi, Muri Village Urugwiro, Perezida wa Repubulika y’u Rwanda, Paul Kagame, yakiriye Dr. Akinwumi Adesina, Perezida usoje manda wa Banki Nyafurika Itsura Amajyambere (African Development Bank Group), uri mu Rwanda aho yitabiriye Inama ya 28 y’Ihuriro Mpuzamahanga ryiga ku Isesengura ry’Ubukungu ku Isi (28th Annual Conference on Global Economic Analysis).

    Ibi biganiro byabaye mu gihe Dr. Adesina asoje imyaka myinshi ayobora AfDB, imyaka iranzwe n’ubufatanye bwimbitse hagati y’u Rwanda n’iyo banki mpuzamahanga.

    Ubufatanye bwubakiye ku iterambere ry’u Rwanda, bwabaye intangarugero mu bikorwa byinshi by’ubukungu.

    Imishinga y’ingenzi yashyigikiwe na AfDB, harimo ibijyanye n’imiyoborere y’ubukungu, ubuhinzi, imiyoboro y’amashanyarazi, imihanda, ndetse n’iterambere ry’ingando.

    May be an image of 2 people and dais

    Uburyo bwo gukomeza imikoranire y’igihe kirekire, nubwo Adesina arimo gusoza manda ye, hashingiwe ku byo yagejejeho mu myaka amaze ayobora iyi banki.

    Mu myaka Dr. Adesina amaze ayobora AfDB, iyi banki yagiye igira uruhare rukomeye mu guteza imbere:

    • Imishinga y’ibikorwaremezo: nk’iy’imihanda, ingufu, n’ibindi bikorwa remezo by’ubukungu.
    • Ubuhinzi: binyuze muri gahunda zo kongera umusaruro, gushyigikira abahinzi bato, no guteza imbere urwego rw’ibiribwa.
    • Imari n’ishoramari: by’umwihariko mu gufasha Leta y’u Rwanda kubona inguzanyo z’igihe kirekire zifite inyungu nto.

    Perezida Kagame yashimye uruhare Dr. Adesina yagize mu kongerera u Rwanda ubushobozi bwo guteza imbere ubukungu, ndetse anagaragaza ko AfDB yabaye umufatanyabikorwa wizewe mu rugendo rwo kwihutisha iterambere.

    May be an image of 5 people, dais and text

    Ku ruhande rwe, Dr. Adesina nawe yashimye imbaraga u Rwanda rwashyize mu guhindura ubukungu bwarwo, aragaragaza ko ibyo yagezeho nk’umuyobozi wa AfDB byashobokaga kubera ubufatanye n’ibihugu nka Rwanda byagaragaje ubushake bwo kwihutisha impinduka.

  • Perezida Kagame yakiriye Obasanjo muri Vilage Urugwiro, Bagirana Ikiganiro ku Mutekano n’Imibanire y’Umugabane

    Perezida Kagame yakiriye Obasanjo muri Vilage Urugwiro, Bagirana Ikiganiro ku Mutekano n’Imibanire y’Umugabane

    Kuri iki gicamunsi, kuri Village Urugwiro, Perezida wa Repubulika y’u Rwanda, Paul Kagame, yakiriye Olusegun Obasanjo, wahoze ari Perezida wa Nigeria, mu biganiro byagutse byibanze ku bibazo bikomeye by’akarere, umugabane wa Afurika ndetse no ku rwego mpuzamahanga.

    Ibi biganiro byahuje aba bayobozi bombi byaranzwe no gusangira ibitekerezo byimbitse ku cyerekezo cy’ubufatanye, amahoro arambye n’iterambere rusange.

    Mu biganiro byabo, Perezida Kagame na Obasanjo bagarutse ku:

    Imiterere y’umutekano mu karere k’Afurika y’Iburasirazuba, n’uburyo bwo kugera ku mahoro arambye;

    Ibibazo byugarije umugabane birimo iterabwoba, ihindagurika ry’ikirere, n’uruhare rw’Afurika mu gukemura ibibazo mpuzamahanga;

    Uburyo bwo kongera ubufatanye hagati y’ibihugu bya Afurika, haba mu rwego rwa dipolomasi, ubukungu no mu kubaka ubushobozi bw’akarere.

    May be an image of 2 people, dais and text

    Perezida Kagame na Obasanjo basangiye ibitekerezo ku ngamba zafatwa kugira ngo Afurika ikomeze kuba umugabane wifitiye icyizere, uharanira amahoro, ubutabera n’imikoranire myiza hagati y’ibihugu.

    Bagarutse kandi ku kamaro ko kugira ubuyobozi bufite icyerekezo, bushyira imbere inyungu z’abaturage, kandi bwubakiye ku bufatanye no kwigira nk’Afurika.

    General Olusegun Obasanjo, usanzwe ari umwe mu banyapolitiki b’imena muri Afurika, akomeje kugira uruhare mu biganiro n’ubuhuza mu bibazo bitandukanye ku mugabane. U Rwanda na Nigeria bifitanye amateka y’ubufatanye n’ubwubahane, by’umwihariko mu bijyanye n’amahoro, ubukungu n’imiyoborere.

  • Bill Gates Avuga ko Steve Jobs Yamugiriye Inama Idasanzwe: “Wari Ukeneye Gufata Acid ngo Ibicuruzwa bya Microsoft Biboneke Neza”

    Bill Gates Avuga ko Steve Jobs Yamugiriye Inama Idasanzwe: “Wari Ukeneye Gufata Acid ngo Ibicuruzwa bya Microsoft Biboneke Neza”

     

    Mu kiganiro aherutse kugirana n’abanyamakuru, Bill Gates, washinze Microsoft, yatangaje ibintu bitangaje yigeze kubwirwa na Steve Jobs, washinze Apple. Mu mvugo irimo urwenya n’ubwenge busanzwe bwarangaga Steve Jobs, ngo yamugiriye inama igira iti:

    “Wari ukeneye gufata acid (LSD) kugira ngo ibicuruzwa byawe bya Microsoft bibe bifite isura nziza.”

    Iri jambo, ryavuzwe nk’ikinamico ariko rifite ishingiro mu mwihariko w’ibitekerezo bya Steve Jobs ku buhanga bw’udushya (creativity) n’imikoreshereze y’ubwonko bushishikajwe no guhanga ibintu bidasanzwe.

    Iri jambo acid rikoreshwa nk’izina rusange rya LSD (Lysergic acid diethylamide), ikinyabutabire kizwiho gutera ibitekerezo bitangaje no guhinduza imitekerereze. Nubwo ikoreshwa ryacyo ritemewe, Steve Jobs ubwe yemeye ko yigeze kuyikoresha akiri muto, kandi ko ryamufashije kureba isi n’ubuhanga bwo guhanga ibintu mu buryo budasanzwe.

    “Ukoresheje LSD ni kimwe mu bintu 2-3 by’ingenzi cyane nabonye mu buzima.”

    Ibi bishobora gusobanura impamvu Apple yagiye ishyira imbere design nziza, simplicity, n’imikoreshereze yoroshye, ugereranyije n’ibicuruzwa bya Microsoft byashinjwaga kenshi kugaragara nk’ibikomeye no kutagira ubwiza bw’umwimerere.

    Bill Gates na Steve Jobs, nubwo bose bari abanyabwenge b’intangarugero, bagiye batandukana cyane mu bitekerezo. Gates yari uwumvise science na business mu buryo bw’umutuzo, atajya ajya mu bintu bya “intuitif” nk’uwari Jobs. Ibi nibyo byatumye, nubwo Microsoft yayoboye ku rwego mpuzamahanga, Apple yaje kwigaragaza nk’ikirango cy’ubwiza, umwimerere n’ubuhanga.

    Nubwo ibyo Jobs yavuze bifite isura y’urwenya, birerekana uburyo yatekerezaga mu buryo budasanzwe. Yizeraga ko guhanga ibintu bihambaye bisaba kureba kure, kujya aho abandi batabona, ndetse rimwe na rimwe no kurenga ku bisanzwe byemewe.

    Iri jambo kuri Gates ntabwo ari iryo kumusuzugura, ahubwo ni ukumwereka ko hari ibindi byiyumvo bishobora gushimangira guhanga, bitari gusa tekinike n’imibare.

  • Kremlin Iraburira Isi: “Hari Ibihugu Byiteguye Guha Iran Intwaro za Kirimbuzi, Intambwe Ikomeye y’Intambara Yatangiye”

    Kremlin Iraburira Isi: “Hari Ibihugu Byiteguye Guha Iran Intwaro za Kirimbuzi, Intambwe Ikomeye y’Intambara Yatangiye”

    Moscow, ku Cyumweru – Mu gihe Isi ikomeje kureba uko ibintu bihinduka ku muvuduko udasanzwe hagati ya Leta Zunze Ubumwe za Amerika na Iran, u Burusiya bwatangaje ku mugaragaro ko hari ibihugu “byiteguye guha Iran intwaro za kirimbuzi”, ibintu byakuruye impaka ndende ku rwego mpuzamahanga.

    Aya magambo yatangajwe na Dmitry Medvedev, visi perezida w’inama y’umutekano y’u Burusiya (Security Council), anazwi cyane nk’uwahoze ari Perezida w’igihugu. Ibi yabivuze nyuma y’ibitero bya Amerika byagabwe ku wa Gatandatu kuri sites za kirimbuzi za Iran, harimo uruganda rwa Fordow, ruzwiho kuba rucungiwe umutekano ukomeye.

    Nk’uko Medvedev yabivuze, ibitero bya Amerika ni bwo bwa mbere byakoresheje igisasu cya GBU-57 “bunker-buster”, gikoreshwa mu kurimbura ibirindiro biri mu butaka bwimbitse. Icyo gisasu, gifite uburemere bwa toni 15, cyagabwe ku ruganda rwa Fordow n’ahandi hashinjwa gukorerwa ubushakashatsi bujyanye n’ubwubatsi bw’intwaro za kirimbuzi.

    Nubwo Amerika yavuze ko yifuzaga “gusenya ibikorwa bihungabanya amahoro”, Medvedev yavuze ko ibyangiritse ari bike cyane, ndetse ko Iran igifite ubushobozi bwo gukomeza gahunda yayo ya kirimbuzi.

    Ubutumwa bwa Medvedev: “Nta kizabuza Iran kubona intwaro za kirimbuzi”
    Mu magambo akakaye, Medvedev yatangaje ati:

    “Ibi bitero bya Amerika ntibizabuza Iran, inshuti yacu y’igihe kirekire, gukomeza inzira yihitiyemo. Kandi ndavuga mu buryo bweruye ko hari ibihugu byiteguye kuyifasha kubona intwaro za kirimbuzi.”

    Nta gihugu na kimwe yigeze avuga izina, ariko ibitekerezo nk’ibi byamaganwe n’ibihugu bikomeye byo mu Burayi bivuga ko byongera ubushyamirane kandi bishobora gutera intambara ndende y’akarere cyangwa isi yose.

    Nka kimwe mu bihugu bikomeye bifitanye ubucuti n’u Burusiya na Iran, China nayo yasohoye itangazo rikomeye rishinja Amerika “gukoresha imbaraga z’igisirikare mu buryo butari bwo”, kandi “gusenya amahirwe y’ibiganiro by’amahoro.”

    Itangazo ryasinywe na Minisiteri y’Ububanyi n’Amahanga ya China rivuga ko:

    “Gukoresha ibisasu binini ku bikorwa bya Iran bitari byemejwe ko ari intwaro, birashyira akarere mu kaga gakomeye. Amerika igomba guhagarika ibikorwa byo gushora abandi mu ntambara.”

    Ese isi iragana he?
    Kuba u Burusiya butangaje ko hari ibihugu byiteguye gufasha Iran kubona intwaro za kirimbuzi, ni ikintu gikomeye mu mateka ya dipolomasi y’isi. Benshi babifata nk’ikimenyetso cy’uko intambara ishingiye ku mbaraga za kirimbuzi ishobora gusatira, igihe ibihugu bikomeye bikomeje kutumva rumwe.

  • Ayatollah Khamenei Yatangaje Abamusimbura mu Gihe Yakwicwa.

    Ayatollah Khamenei Yatangaje Abamusimbura mu Gihe Yakwicwa.

    Umuyobozi w’ikirenga wa Iran, Ayatollah Ali Khamenei, yatangaje amazina y’abantu batatu bo mu rwego rwo hejuru rw’abihaye Imana (clerics) bashobora kuzamusimbura mu gihe yaba yishwe cyangwa aguye mu gitero, nk’uko byatangajwe n’ikinyamakuru The New York Times, gisubiramo amakuru cyahawe n’abayobozi batatu bo muri Iran bazi neza imigambi y’igihe cy’intambara yihariye Khamenei yateganyije.

    Aya makuru, atangajwe cyane ku bijyanye n’umutekano n’imiyoborere ya Iran, yerekana ko Khamenei asigaye aba mu buhungiro bwihariye bwo munsi y’ubutaka (bunker), aho abifashijwemo n’inzego z’umutekano zo hejuru yamaze gutegeka ko hafungwa burundu imiyoboro yose y’ikoranabuhanga iri hafi ye, mu rwego rwo kugabanya amahirwe y’uko aho aherereye hashobora kumenyekana n’abamurwanya.

    Ibi bikorwa birerekana uburyo ubuyobozi bwa Iran buri gukaza umurego mu kwirinda ibishobora gutungurana, cyane cyane mu bihe bitarimo umutekano usesuye nk’uko bigaragara mu Burasirazuba bwo Hagati. Khamenei, w’imyaka 85, asanzwe ari ku isonga ry’ubutegetsi bwa Iran kuva mu 1989, ndetse akunze kugirwa ibanga ku bijyanye n’ubuzima bwe n’imyanzuro ikomeye afata.

    Nk’uko NYT ibitangaza, icyemezo cyo gutoranya abantu bashobora kumusimbura cyafashwe mu ibanga rikomeye, ariko kigamije gutegura neza ejo hazaza h’igihugu mu gihe cy’amage, harimo n’ibitero bishobora guturuka hanze cyangwa iby’intambara z’imbere mu gihugu.

    Nubwo amazina y’abihaye Imana batatu batoranyijwe atatangajwe ku mugaragaro, inkuru ivuga ko Mojtaba Khamenei, umuhungu wa Ayatollah Khamenei, ndetse afitanye ubusabane bwa hafi n’inzego z’igisirikare cya Islamic Revolutionary Guards Corps (IRGC), ataza ku rutonde rw’abashobora gusimbura se. Uyu yari amaze igihe yibazwaho nk’umwe mu bashobora kuzamurwa ku rwego rw’ubuyobozi bw’ikirenga, ariko ntiyashyizwe ku rutonde, nk’uko abategetsi babitangaje.

    Uwitwaga ko afite amahirwe menshi yo kuzaba umusimbura, Ibrahim Raisi, wahoze ari Perezida wa Iran w’uruhande rw’abarwanashyaka (conservateur), yitabye Imana mu mpanuka y’indege muri 2024, ibintu byafashwe nk’icyuho gikomeye mu bayobozi bashoboraga gufata inshingano z’ubuyobozi bw’igihugu.

    Raisi, wakunze kurangwa n’imvugo ikomeye n’ubudahemuka kuri Khamenei, yari aherutse kuvugwa cyane mu bikorwa bya dipolomasi n’ubucuruzi hamwe n’ibihugu bikomeye by’Aziya, birimo Uburusiya n’u Bushinwa. Urupfu rwe rwagize ingaruka zikomeye ku rugamba rwa Iran rwo gutegura ihinduramatwara ry’ubuyobozi ridasize igihombo cy’icyuho cya politiki.

    Abasesenguzi bavuga ko ibi byemezo bigaragaza uburyo ubutegetsi bwa Iran bukomeje gutekereza ku muco wo kwigira no kwihagararaho mu buryo bwihariye, ariko nanone bigaragaza icyifuzo cyo gukumira impinduka zishobora gutungurana. Kuba umuyobozi w’igihugu atangiye gutegura abasimbura be mu ibanga kandi yikoma ikoranabuhanga ryo hanze, ni ikimenyetso cy’uko Iran ikomeje gutinya ibitero by’ubutasi ndetse n’intambara ishingiye ku makimbirane mpuzamahanga.